Žene zarobljene u muškom telu

Izvor: Blic, 23.Okt.2013, 19:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Žene zarobljene u muškom telu

Tri sredovečne dive, uz šampanjac i toplu kupku, traže u ekskluzivnom spa centru način da povrate svoju mladost. Nije reč o “običnim” divama, već o muškarcima koje se osećaju i oblače kao žene, o ženama zarobljenim u muškom telu. Oni(e) umesto željene mladosti vraćaju sećanja na vesele životne situacije, ali i doživljaje koje bi većina ipak radije ostavila obavijene maglom zaborava. I sve to na velikoj sceni Novosadskog pozorišta (Ujvideki sinhaz). Otvoreno o homoseksualnosti: >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Uloge Ištvan Kereši, Gabor Pong i Zoltan Širmer

Predstava “Obala strasti” inspirisana je romanom Mihaila Vitkovskog, u dramatizaciji Kate Đarmati i režiji Zoltana Puškaša, problematizuje netolerantnost većinskog dela populacije, kod nas i oko nas, prema svemu što je drugačije.

Postavlja pitanja: jesmo li netolerantni zato što su nas roditelji tako naučili, ulica ili društvo, ili religija možda? Jesmo li genetski netrpeljivi prema svemu što je drugačije, te da li količina para u džepu određuje meru budnosti netolerancije?

- O ovoj temi govorimo vrlo otvoreno, bez milosti, patetike, kroz anegdote, pričamo i neke manje poznate priče, govorimo o činjenicama koje živimo, o emotivnom sklopu tih ljudi, njihovim bojaznima i sve to bez imalo vulgarnosti, prostote. Progovaramo na jednom duboko ljudskom nivou – kaže reditelj Puškaš.

“Obala strasti” je naziv letovališta u Poljskoj, poznatom gej stecištu, te i scenografija u ovoj predstavi smešta likove u kupatilo, u tri kade pune tople vode i zelenih jabuka.

Glumci: Pričamo ljudsku priču

Među glumcima nije bilo dileme da li će prihvatiti uloge.

- Pokušali smo da ispričamo ljudsku priču, da izbegnemo stereotipe. Ako smo dobro uradili posao onda će to dopreti do ljudi jer pozorište mora da se trudi da utiče na ljude. Sa jednom predstavom ne možemo napraviti revoluciju, ali možemo da pokažemo put – kaže Ištvan Kerši. Premijera je 25. oktobra.

- Oni pričaju o tome šta im se događa u životu i u kakve situacije dolaze. Otkrivaju nam gej tipologiju, koja ih razlikuje po tome ko je borac, hrabar, medijski eksponiran, ili radi u kulturi, ili je frizer, darker, potrošač, elegantan, aktivista, stariji, ili pak operetski s nekoliko podvrsta. Sve to sa dosta ironije i humora, ali bez skrivanja iza opšte poznatih stereotipa – objašnjava Puškaš.

On dodaje i da je predstava dokumentaristička, rađena na način nov i za glumce i za njega kao reditelja.

- Nema laži jer uloga pozorišta je i da ukaže na ono što se dešava oko nas. Gej populacija je u mnogim sredinama marginalizovana, prema njoj se često ispoljava netrpeljivost i agresija, a veliko je pitanje zbog čega. Mislim da treba pričati o tome, jer živimo u Srbiji i moramo da naučimo šta je pravi liberalizam i želeo bih da publika prihvati predstavu, a predrasude ostavi na ulazu u pozorište – smatra Zoltan Puškaš.

Najčitanije SADA:

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.