Izvor: Blic, 02.Okt.2003, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Žene ruše mačo mit

Žene ruše mačo mit

Sve više žena u Srbiji se kandiduje pa i uspeva da dobije rukovodeće mesto u raznim našim firmama, kaže za 'Blic' Dragan Čandrlić, direktor 'Hil internešenela', firme koja se bavi odabirom kadrova za firme, uglavnom srednjeg i top menadžmenta. Čandrlić tako potvrđuje da je i kod nas sve češća situacija, a u svetu je to trend u poslednjih deset godina, da 'mačo-lideri polako posustaju' i da su žene 'u rukovodilačkoj ekspanziji'. Analitičari >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << kažu da je to posledica pre svega 'ženskog puta do liderstva', koji prema uglednom psihologu Sali Helgesen, pre svega, podrazumeva stalnu komunikaciju sa zaposlenima i odsustvo takozvane vojne discipline kojom se pokazuje moć. Domaći psiholog Tijana Mandić dodaje da su žene odlučile da se, sem kuće, dokažu i na drugim poljima. I sociolog Zoran Stoiljković procenjuje da je tačno da se žene sve uspešnije probijaju, ali i ukazuje da žena još nema na odlučujućim pozicijama u vrhunskoj privredi ili politici.

- Ako bi se gledalo po profesijama, slobodno se može reći da su žene osvojile oblast marketinga i tu je definitivno došlo do smene generacija. Smene se događaju ili ih tek treba očekivati u oblasti finansija, pa donekle i u prodaji - ocenjuje Čandrlić.

Predstavnica ženskih menadžera je i Marina Lazarević. Deviza njenog uspeha oduvek je sadržana u rečenici: 'Najveći rizik je ne rizikovati.' Smatra da su žene u Srbiji ambicioznije, odlučnije i jače.

- Sve što nas je loše snašlo lakše su podnele žene. Bez obzira na to da li je reč o ženama na rukovodećim mestima, o domaćicama, majkama, izbeglicama, žene su se spremnije suočile sa problemima. Muškarci su padali u depresiju, sklanjali se od problema. Naš muškarac je vaspitavan da ceo život bude mamin sin, sklonjen od problema, a žena je ta koja treba da se suočava sa nezgodama - kaže Marina Lazarević, PR direktor 'Delte'.

Ona vidi žene kao suštinski jača bića i smatra da je prirodno da su one preuzele odlučujuću ulogu. Kao primer navodi firmu u kojoj radi, gde je od 60 zaposlenih 80 odsto žena. Od osam direktorskih mesta, šest zauzimaju žene.

Vojin Đorđević, vlasnik kompanije 'Sinalko', za 'Blic' kaže da u njegovoj firmi ima mnogo žena na rukovodećim položajima:

- Meni čak zameraju da imam previše žena na važnim mestima u kompaniji, ali ja smatram da je to dobro, jer su one često odanije, pronicljivije i više rade od muškaraca.

Živojin Đorđević, direktor 'Fresc & CO', kaže da žene još nisu preuzele menadžerski primat u Srbiji. U njegovoj firmi žene su odlučujuće u marketingu i kreiranju novih proizvoda.

- Muški lideri su bolji stratezi, žene su odlični operativci. Prema mojim iskustvima, žene su savesnije i retko ćete od njih čuti argumente zašto nešto nije urađeno, već će dati sve od sebe, mnogo više nego muškarci, da posao realizuju. Prednost muškaraca je u tome što vide sliku posledica dnevne odluke, dakle vide budućnost - kaže za 'Blic' Živojin Đorđević.

Vladana Hamović, direktorka Instituta za tržišna istraživanja, ocenjuje da i dalje ima jako malo žena na rukovodećim mestima i kaže:

- Žena rukovodilaca je oko deset do dvadeset odsto. Ne bih rekla da ima bilo kakve razlike između muškarca na rukovodećem mestu i žene. Imate sposobnih muškaraca a i sposobnih žena. Rad, rad, rad, iskustvo, odgovornost, savesnost i stručnost neophodni su za uspeh u poslu. Uprkos tome, odnos prema ženi ostao je konzervativan, staromodan u smislu da žena nije sposobna da preuzme velike obaveze, jer treba da se bavi decom, domaćinstvom. To sasvim neosnovano umanjuje poverenje u stručnost žena.

Sa Hamovićevom se slaže i sociolog Zoran Stoiljković.

- Možda žena danas ima nešto više na rukovodećim položajima nego ranije, ali one i dalje, koliko mogu da vidim, čine kreativnu manjinu. Žene se probijaju, ali njih nema u vrhunskom biznisu i u vrhunskoj politici. Te dve oblasti muškarci i dalje drže kao svoju i ne puštaju žene unutra. Žene su preplavile novinarstvo - ali, da li je tu moć? Žene su preplavile prosvetu i obrazovanje, ali da li je tu moć? Ne bih rekao... - objašnjava Stoiljković.

Vlasnik kompanije 'Todor' Mirko Todorović kaže da se na terenu može primetiti da je u porastu broj žena koje rukovode uspešnim firmama ili su na rukovodećim položajima. - Evo, samo u kompaniji 'Todor' dvoje mojih najbližih saradnika su žene. Takođe, direktor kompanije 'Todor' je žena, Darinka Novaković. O ženama u biznisu mogu reći samo najlepše. Vrlo su operativne i radne, posao obavljaju jednako savesno kao i muškarci, imaju sve moje komplimente - kaže Todorović.

Prema mišljenju Dragana Čandrlića, opredeljivanje za poziciju top-menadžera često nije stvar sposobnosti već pre stvar volje i postojanosti. - Sposobnost nije opredeljujuća za izbor ove pozicije, jer mnogi koji su sposobni, kako žene tako i muškarci, odustaju, jer biti top-menadžer podrazumeva rad sa velikim brojem ljudi, stalno donošenje odluka i ogroman stres. Oni koji žele neko od rukovodećih mesta u firmi treba da znaju da ih čeka puno stresa i velika odgovornost. Zato samo oni koji su spremni da prihvate odgovornost treba da se kandiduju za poziciju top-menadžera u firmi - objašnjava Čandrlić.

Uspon žena na poslovnoj lestvici Tijana Mandić, psihijatar, posmatra ovako:

- Ima puno objašnjenja za uspon žena na rukovodeća mesta. Mnoge pametne žene su se same izborile za mesto koje im pripada. Neke nisu ni toliko ambiciozne, to je njihova suština, samo vrlo dobro rade svoj posao, što ih dovodi na ključna mesta. Seksistički je da imate firmu u kojoj nemate ženu na rukovodećem mestu i zato u nekim firmama na rukovodeće mesto postavljaju ženu, ali ne zato što tako vole već da ne bi bili okarakterisani kao seksisti. Oni su prosto stavili ženu kao ukras u svoju priču. Ili je reč samo o pomodnosti. Ako pogledate timove iz inostranstva, obično je među njima i jedna žena, a mi volimo da kopiramo...

Mandić kaže da su nekad žene veći muškarci od samih muškaraca i da su žene danas agresivnije, hrabrije i nose karakteristike pripisivane mačo-modelu.

- Mnogi muškarci su zastrašeni, postavljaju pitanje: 'Šta ću joj onda ja?', a to prevedu u pitanje: 'Ko sam onda ja?', 'Ako je ona bolja u timu, šta će biti sa mnom?'. Ali, ima i muškaraca veoma integrisanih, koji se raduju što će dobiti punopravnog igrača - kaže Tijana Mandić.

Šef odseka za carinske vrednosti u Upravi carina Zorica Miladinović kaže da se, srećom, razlika u polovima ipak gubi i to je dobro.

- Čini mi se da je ukupan broj žena veći i da je to, između ostalog, razlog da su one u većem broju na rukovodećim mestima. Ne želim da zvuči šovinistički, ali žene su po prirodi pažljivije, odgovornije i to je samo jedan od razloga da stiču poverenje i kod muškaraca u poslu. Ne bih rekla da sve veći broj žena na rukovodećim mestima otkriva kako one postaju sve pametnije. Ali dobile su priliku da se pokažu - zaključuje Miladinović.

Žene su konačno dobile priliku, bar tako veruje većina naših sagovornika, ali i upozoravaju da je i dalje na snazi ograničavajući faktor za žene u činjenici da uz posao u firmama nisu oslobođene obaveza u domaćinstvu, odnosno gajenja dece. Međutim, Dragan Čandrlić veruje da će sa napredovanjem u obezbeđivanju smeštaja za malu decu i smanjenjem obaveza u domaćinstvu sve veći broj žena da se upušta i uopšte da pretenduje na rukovodeće mesto u firmama. R. M. - T. N. Đ. - S. P.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.