Zbog čega Srbija i CG gube milione?

Izvor: Vesti-online.com, 22.Feb.2013, 23:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zbog čega Srbija i CG gube milione?

Od svih bivših republika SFRJ Srbija samo sa Bosnom i Hercegovinom ima direktni platni promet, piše Poltika. Tačnije, sa BiH platni promet se obavlja i putem kliringa (obračuna) međunarodnih plaćanja na osnovu Sporazuma o kliringu međunarodnih plaćanja koji su 2007. godine potpisale Narodna banka Srbije i Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Trenutno, u ovom međunarodnom plaćanju, učestvuju 24 banke, i to 19 iz Srbije i pet banaka iz BiH.

Isti sporazum Srbija >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << je potpisala i sa Centralnom bankom Crne Gore, sve sa ciljem da se takođe omogući brz, efikasniji i jeftiniji platni promet. Međutim, poslovne banke u Crnoj Gori nisu zainteresovane za uspostavljanje direktnog platnog prometa sa Srbijom, koji bi doneo višemilionsku uštedu privredi i građanima.

U CBCG-u navode da su za direktni platni promet bile zainteresovane samo dve od jedanaest poslovnih banaka u Crnoj Gori, ali da su one odustale od takvog, jeftinijeg i efikasnijeg načina plaćanja.

Crnogorske poslovne banke platne naloge realizuju preko korespodentskih, uglavnom nemačkih banaka, a direktni način plaćanja prema poslovnim bankama u Srbiji i BiH isključio bi inostrane banke i time smanjio troškove provizije.

Po podacima Srpsko-crnogorskog poslovnog kluba, platni promet između Crne Gore i Srbije godišnje iznosi preko 700 miliona evra, a procena je da bi isključivanjem posredničkih banka bile postignute uštede za privredu i građane od oko 10 miliona evra.

U slučaju BiH plaćanje ide preko NBS kao operatera, a konačno poravnanje neto pozicija između centralnih banaka obavlja se preko Dojče banke.

Prednosti ovog načina plaćanja jesu da se poravnanje radi istog dana za uplate do 14 časova, a primalac sredstava ne plaća naknadu, već se ona plaća samo banci kod uplate.

U NBS navode da se platni promet između Republike Srbije i Crne Gore obavlja saglasno propisima koji regulišu devizno poslovanje i u skladu sa međunarodnom bankarskom praksom i standardima, kao i sa bilo kojom drugom zemljom u inostranstvu.

Pored mogućnosti plaćanja i naplata posredstvom korespodentskih banaka, banke iz okruženja poslove platnog prometa mogu obavljati i uspostavljanjem direktnih korespondentnih i kontokorentnih odnosa, u skladu sa zakonskim odredbama kojima je propisano da banke drže devize kod druge banke.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.