Izvor: RTS, 28.Sep.2014, 19:46 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zašto su važne socijalne karte
Projekat izrade socijalne karte trajaće tri godine. Kada bude urađena, socijalna karta će omogućiti pravedno ostvarivanje socijalnih i ostalih prava. Stručna javnost ocenjuje da je to preskup i dugotrajan proces i da već postoje baze podataka najugroženijih.
Četvrtina stanovništva Srbije, pored onih 600.000 koji primaju socijalnu pomoć, u riziku je od siromaštva. Najviše ih je na jugu Srbije.
U Nišu, na primer, socijalnu pomoć prima pet puta više građana >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << nego 2009. U Leskovcu pomoć koristi 2.600 ljudi, a od početka godine podneto je 1.800 zahteva. U Centru za socijalni rad kažu da imaju svoj sistem evidencije kako bi pomoć bila pravedno raspoređena.
"Osnov za korišćenje prava na socijalnu pomoć je ili nesposobnost za rad ili nezaposlenost. Na šest meseci se vrši ta kontrola. Radno sposobni najviše koriste to pravo devet meseci u toku godine, tako da su naši stručni radnici stalno u kontaktu sa tim korisnicima", navodi Suzana Stanković iz Centra za socijalni rad u Leskovcu.
Socijalna karta, koju bi trebalo da imaju svi građani, prema najavama iz Ministarstva za rad, predstavljaće nacionalni razvojni projekat, jer će se podaci o svim građanima iz državnih baza pohranjivati u jedan centralni registar.
"Evo, neka svaki građanin Srbije sad zamisli da 14 registara, koji su od registra socijalnog osiguranja do katastra, bude dnevno ažuriran, da svako od nas ima dnevnu informaciju šta se dešava sa njim, njegovom imovinom, promenom u njegovoj imovini, plati, cela država bi bila efikasna i ažurna", ističe ministar za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Aleksandar Vulin.
Prema njegovim rečima, svako od nas će imati određeni nivo prava ali i obaveza, pa će svako moći da koristi neke privilegije koje država daje, ili neće da koristi.
Država je i pre četiri godine formirala socijalne profile po opštinama. To je baza podataka koja iz Centara za socijalni rad, Fonda PIO i Nacionalne službe za zapošljavanje prikuplja brojke o najugroženijima.
"Ona jeste upotrebljiva, zavisi za šta je koristite, sigurno za usmeravanje sredstava jeste, ali se i može doći do pojedinačnih podataka preko baze podataka onih od kojih su preuzete", objašnjava Ljuba Pejaković, bivši specijalni savetnik u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku.
"Te socijalne karte koje bi u svakom trenutku 'snimale' celokupnu situaciju, zapravo nisu realne u Srbiji u ovom trenutku, niti je to nešto što suštinski kao mehanizam postoji u drugim zemljama", ističe Gordana Matković iz Centra za liberalno-demokratske studije.
Razvijene zemlje podatke o ugroženosti dobijaju na osnovu anketa. Skandinavske zemlje, na primer, imaju registre stanovništva i registre svih prihoda. Ukrštanjem tih baza podataka dobijaju sliku o socijalnoj strukturi stanovništva.
