Zašto samo 24 privatizacije?

Izvor: Politika, 09.Jan.2014, 16:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zašto samo 24 privatizacije?

Rezolucija Evropskog parlamenta u kojoj se od Srbije traži da preispita samo dvadeset i četiri slučaja, jasno pokazuje da ni u ovoj evropskoj instituciji nisu shvatili smisao izveštaja pokojne Verice Barać

U javnosti vlada pogrešna predstava o izveštajima Saveta za borbu protiv korupcije. U njima savet ukazuje na mehanizme privatizacione pljačke – koju su omogućile državne institucije i koja je bila ugrađena u sistem kao sprega politike, tajkuna i kriminala. Nadležnost >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Saveta za borbu protiv korupcije bila je da ukaže vladi na sistemsku korupciju kako bi se uklonile mogućnosti za dalju zloupotrebu procesa privatizacije, a ne da sakuplja dokumentaciju za pojedinačne policijske istrage. Savet je napravio dvadeset i četiri izveštaja, ali to ne znači da je bilo samo toliko spornih privatizacija, jersavet nije stigao da se detaljnije pozabavi ostalim. Popularnost trenutno najveće političke partije zasniva se na policijskim istragama ovih malverzacija, ali i nakon zasluženog kažnjavanja odgovornih stvari će ostati iste jer država za sada ni ne pomišlja da pokrene pitanje sopstvene odgovornosti, niti razmišlja o obeštećenju radnika kao najviše oštećenih u procesu privatizacije. Rezolucija Evropskog parlamenta u kojoj se od Srbije traži da preispita samo dvadeset i četiri slučaja, jasno pokazuje da ni u ovoj evropskoj institucijinisushvatili smisao izveštaja pokojne Verice Barać.

Iako u novim dopunama Zakona o privatizaciji ima izmena koje eliminišu neke od mogućih zloupotreba iz prethodnih privatizacija, to ne znači da su eliminisane i same pretpostavke za dalju pljačku. Pljačka je, u stvari, suštinska odlika privatizacije koja je sama po sebi zasnovana na uzurpiranju zajedničkog dobra na koje bi čitava zajednica trebalo da ima pravo i stoga je ona suštinski protiv ljudskih prava i jednakosti, jer favorizuje samo one koji već imaju ogromno bogatstvo, i protiv prirodne sredine, jer je eksploatiše beskrupulozno, kao i radnu snagu. Privatizacijom je demokratsko odlučivanje potpuno isključeno iz ekonomskih procesa, i stoga je ona krajnje antidemokratska jer je usmerena protiv učešća građana u odlučivanju i osmišljavanju ekonomskih odnosa na kojima će počivati njihova zajednica.

U retorici Vlade Srbije govori se o nužnim ekonomskim reformama koje „nemaju alternativu”. Trenutna globalna ekonomska i dužnička kriza samo je posledica „bezalternativne” politike tačerovskog tipa, u kojoj se interesi kapitala postavljaju iznad svega drugog: bilo da se ovi ostvaruju na neoliberalnim principima, bilo uz državni intervencionizam. Ako banke ili korporacije svojim pogrešnim poslovnim odlukama dospeju u krizu, država će biti ta koja će ih izvlačitiiz blata, dok će sav teret krize prebaciti na nedužne građane koji nemaju nikakav uticaj niti moć da se tome odupru. Dakle, neoliberalni principi namenjeni su disciplinovanju siromašnih, dok kapitalisti, banke i bogati mogu da računaju da će se država pojaviti kaodeus ex machina da ih spase. Protestne parole koje veoma jednostavno objašnjavaju ovo stanje su: „Socijalizam za bogate, kapitalizam za siromašne” i „Socijalizacija rizika, a privatizacija profita”. Čak je i MMF priznao da je svojim merama potpuno urušio grčko društvo.

Multinacionalne korporacije moćnije su i od država. Kretanje kapitala u potrazi za jeftinijom radnom snagom i beskrupulozna eksploatacija prirodne sredine i resursa najveći su poraz čovečanstva i glavni uzrok ratova i terorizma. Naravno, stvari trenutno stoje tako kako stoje i to je realnost s kojom moramo računati. Međutim, promovisati takvo stanje kao inkarnaciju najboljeg od svih mogućih svetova i tražiti od naroda da se žrtvuje radi ostvarenja tog opresivnog poretka nije i ne može biti ništa više do odraz političkog stokholmskog sindroma(paradoksalni psihološki fenomen u kome žrtva dobrovoljno čini sve što je po volji nasilnika).

Predsednik Pokreta za slobodu, urednik časopisa na engleskom jeziku „Fridom fajt info”

Milenko Srećković

objavljeno: 09.01.2014.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.