Izvor: Nezavisne Novine, 18.Jul.2017, 22:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zašto Južnokorejke ostavljaju bebe?

Mlada žena ubrzavajući korak prolazi pored ukrašenog zida renovirane kuće, otvara prozorčić na zidu i ubacuje bebu. Zatim se još brže udaljava od kuće, krijući lice rukama kako je ne bi snimile nadzorne kamere.

Južna Koreja, koja je uspjela da se izdigne iz ratnih ruševina i postane četvrta najveća ekonomija u Aziji, već decenijama ima problem sa neželjenom djecom. Razlozi za to su razni: od sramote, pa do želje da djevojke "čestite" uđu brak. Naravno, tu su brojni >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << kulturološki i ekonomski razlozi.

Od 1950. godine čak 110.000 djece iz Južne Koreje je usvojeno u SAD, mada te cifre nisu više tako visoke kao nekad.

U međuvremenu, natalitet u Južnoj Koreji bilježi pad usljed činjenice da je odgajanje djeteta veliki trošak, ali i činjenice da južnokorejsko društvo postaje radoholičarsko i, samim tim, nemaju vremena za djecu.

Ipak, broj napuštenih beba je i dalje izuzetno visok, posebno posljednjih godina kada je donesen zakon o zaštiti prava djece.

Međutim, po svemu sudeći taj zakon je samo dodatno pogoršao situaciju.

U proteklih nekoliko godina na ovaj način je ostavljeno više od 1.000 beba baš u ovom prihvatilištu. Najviše žena se odlučuje da bebu ostavi ovdje jer je mjesto udaljeno od centra Seula i prilično izolovano od znatiželjnih pogleda.

Riječ je o kući koju je jedna seulska crkva preuredila u prihvatilište, ostavljajući otvor u zidu kako bi majke neprimjetno ostavile djecu, pritom ne otkrivajući svoj identitet.

Nekad ih žene donesu neposredno nakon poroda, gdje se vidi da je pupčana vrpca tek presječena.

Pastor Li Jong Rak iz crkve Jusareng kaže da su se odlučili da naprave ovu kuću s odjeljkom za ostavljanje beba, kako bi spriječili žene da bebe ostavljaju po javnim toaletima, što je ranije bio slučaj.

"Naravno, bilo je slučajeva kada su se tinejdžerke koje iznesu trudnoću do kraja porađale u javnim toaletima ili napuštenim kućama. Zamotali bi bebu samo u košulju i ostavili je tamo. Sada je mogu donijeti nama, a mi dalje preuzimamo brigu o njima", kaže Jong Rak.

Jednom prilikom, prisjeća se Jong Rak, mladi par je donio bebu prekrivenu prašinom. Naime, momak porodilje je prvo želio da bebu zakopa živu, ali su se predomislili i donijeli je nama. "Majka nije mogla da podnese da bebu zakopa živu i insistirala je da je donesu ovamo", kaže Jong Rak.

Broj beba u ovom prihvatilištu je porastao nakon uredbe kojom majke koje daju djecu na usvajanje moraju otkriti svoj pravi identitet agencijama za usvajanje, što ranije nije bio slučaj. Upravo iz tog razloga broj beba ostavljenih u prihvatilištu se povećava iz godine u godinu.

Nova uredba je i donesena kako bi se zaštitila prava djeteta, koja jednog dana možda požele da saznaju pravi identitet majke. Međutim, ovo nije naišlo na prihvatanje kod Južnokorejki, koje na svaki način nastoje da sakriju svoj identitet jer je uglavnom riječ o siromašnim ženama koje bi bile samohrane majke. Uprkos činjenici da društvo polako prihvata samohrane majke, one su i dalje izložene društvenoj stigmi, zbog čega radije bebe daju na usvajanje.

Nastavak na Nezavisne Novine...