Zaštitni faktor kao	pomoć i za alergije

Izvor: Blic, 21.Jun.2011, 15:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zaštitni faktor kao pomoć i za alergije

Odlazak na letovanje i izlaganje suncu nikada nisu bili toliko veliki problem po zdravlje kao poslednjih godina. Doktori upozoravaju na obaveznu zaštitu, a kao dodatni problem sve su češće i alergije na sunce, koje se zbog pojačanog zračenja javljaju kod sve većeg broja ljudi.

Alergiji na sunce sklonije su osobe koje uzimaju lekove, naročito one za regulisanje rada srca i krvnog pritiska, sedative i antibiotike. Alergija je reakcija kože na sunčeve zrake određenog spektra >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << i javlja se najčešće leti. Važno je znati da je alergiju na sunce moguće sprečiti ukoliko se terapiji pristupi na vreme.

- Ako osoba razvije alergiju na sunce, nemoguće je sprečiti njenu manifestaciju a da se ne sprovede adekvatna terapija. Terapija se može sprovoditi pre prvog izlaganja suncu, a sastoji se iz dvomesečnog uzimanja preparata na bazi visokih doza beta-karotina, zatim od izlaganja kože malim i kontrolisanim dozama UVA zračenja.

Kod težih slučajeva potrebno je ordinirati nešto od kortikosteroidnih lekova ili antihistaminika - kaže doktorka Svetlana Đurišić, specijalista dermatovenerolog.

Na putovanje ne smete krenuti bez odgovarajućeg zaštitnog faktora. Doktorka preporučuje kreme sa višim faktorom, ali i da se nikako ne sunčate između 11 i 17 sati.

Zaštitni faktori

SPF (Sun Protector Factor) je zaštitni faktor koji predstavlja zaštitu od sunčanih opekotina (eritema) koje uzrokuju uglavnom UVB zraci. PPD (Persistent Pigment Darkening) je zaštitni faktor koji predstavlja zaštitu od UVA zraka.

2-5 osigurava osnovnu zaštitu

6-11 osigurava srednju zaštitu

12-19 visoka zaštita

20-30 intenzivna zaštita

30+ blokiraju zrake

- U zavisnosti od tipa kože i broja mladeža, zaštitni faktor treba da bude različit, od spf 25 do spf 50+. Ako se izlažemo suncu, to treba da bude u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, sa obaveznom pauzom između 11 i 17 sati. Treba nanositi zaštitni faktor svaka dva sata.

Šešir i zaštitne naočare treba da budu sastavni deo letnje garderobe.

- Kreme sa visokim zaštitnim faktorom pružaju bolju zaštitu nego tanka letnja garderoba. Ali one nisu potpuna zaštita bez obzira na visinu zaštitnog faktora.

Alergiju na sunce možemo prepoznati po tome što se neke vrste alergija razvijaju neposredno nakon izlaganja suncu i praćene su koprivnjačom. Nekada je moguće razviti alergiju i nekoliko dana nakon izlaganja, a promene mogu biti praćene svrabom, crvenilom, promenama sličnim ujedu komarca. U težim slučajevima mogući su čak i plikovi, ali tada su u pitanju ipak teži oblici alergije i neophodna je konsultacija s lekarom. Doktorka savetuje da je, ukoliko ipak primetite razvoj alergije, neophodno da se odmah sklonite sa sunca. Hladne obloge i hidratacija kože mogu ublažiti tegobe, a za iščezavanje nastalih promena na koži možete da koristite kortikosteroidne preparate za lokalnu primenu.

Tipovi kože

Prema osetljivosti kože na opekotine od sunca i jačini potrebne zaštite, postoje četiri tipa kože:

Tip 1

Vrlo svetla koža, crvena kosa, plave oči, pege

Zbog nedostatka pigmentacije ovaj tip kože sklon je opekotinama, a koža počinje reagovati već nakon 10 minuta izloženosti suncu

Zavisno od jačine sunca, preporučuje se SPF 25-50.

Ovaj tip kože ima samo dva odsto populacije.

Tip 2

Svetla koža, plava do svetlosmeđa kosa, zelene i sive oči

Pigmentacija je vrlo slaba i koža je sklona opekotinama, bez zaštite se opekotine javljaju nakon 10 do 20 minuta

Zaštita SPF 15-40.

Ovaj tip kože ima oko 12 odsto populacije.

Tip 3

Srednjesvetla koža, tamnija ili tamna (smeđa) kosa, smeđe oči

Zbog dobre pigmentacije koža je relativno otporna na opekotine, ali se one bez zaštite javljaju nakon 30 minuta

Preporučeni SPF 15-25.

Najčešći tip kože, ima ga 78 odsto populacije.

Tip 4

Tamna koža i kosa, smeđe ili crne oči

Pigmentacija je izrazito duboka, pa je ovaj tip otporan na opekotine koje se na nezaštićenoj koži javljaju nakon 45 minuta izlaganja suncu

Dovoljan zaštitni faktor 15

Ima ga samo osam odsto populacije

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.