Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 13.Okt.2010, 16:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zasavica dom za ugrožene vrste

SREMSKA MITROVICA -

U rezervatu Zasavica, koji je već godinama pojedinim životinjama i biljkama jedini "dom", 15 porodica vrhunskih neimara - dabrova, podiglo je šest brana, a u najdužu, od gotovo 50 metara, ugradilo bezmalo 30 kubika drveta, koristeći, kako im "osećaj za pravdu" nalaže, svako drugo stablo.

Evropski dabrovi, kojih trenutno ima stotinak, na sever Mačve, stigli su 2004. godine. Bio je to prvi projekat vraćanja nestale vrste u Srbiji, posle 120 godina, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << priseća se stručni saradnik u Specijalnom rezervatu prirode kraj Sremske Mitrovice Mihajlo Stanković. Tada je iz Bavarske u Zasavicu doneto 35 dabrova.

Na ulazu u stanište retkih i ugroženih vrsta Stanković je "izgrdio" novinare Tanjuga, pošto su za posetu odabrali "pogrešan" dan - prohladan i oblačan, kada se većina životinja povlači i odmara...

Za njega je to bio razlog više da se svojski potrudi da Zasavicu predstavi u najboljem svetlu i, pored tmurnog neba, dočara atmosferu toplog sunčanog dana, kada sve vrvi od života.

"U rezervatu ima više od 800 različitih vrsta biljaka, 25 vrsta riba, 188 vrsta ptica, 61 vrsta sisara, 27 vrsta vodozemaca i gmizavaca i nekoliko stotina vrsta beskičmenjaka, među kojima je sigurno između 200 i 250 vrsta insekata", u dahu je izgovorio Stanković, koji, čini se, poznaje svaki kutak Zasavice i sve njene stanovnike.

Mnoge vrste, koje žive u rezervatu, naglasio je, ne samo da su od nacionalnog, već su i od međunarodnog značaja, a svakodnevnim posmatranjem otkriveno je šest novih vrsta na Balkanu i 21 u Srbiji.

U Zasavici se od zaborava čuvaju i stare domaće rase - mangulica, podolsko goveče i balkanski magarac. Društvo im prave, takođe, retke vrste - buša, domaći brdski konj, karakačanska ovca, vlaška vitoroga i balkanska koza.

"Mangulica je prva generacija svinje posle vepra, pa su i njeni prasići prugasti, nalik mladuncima divlje svinje", rekao je Stanković.

Uzgajivači su, prema njegovim rečima, od mangulice "digli ruke" zbog niskog procenta prirasta, kasnog sazrevanja i male količine mesa.

Međutim, mast mangulice sadrži 80 odsto manje holesterola i štetnih triglicerida nego mast "obične" svinje, što joj "otvara" put do trpeza.

Balkanski magarac, prema Stankovićevim rečima, dnevno daje četvrt litre mleka.

"Nažalost, mi u Srbiji poznajemo samo jedan tip magaraca, a to je balkanski magarac, dok ih u Italiji ima 11, a u Španiji 14", dodao je on.

Novinari Tanjuga su na mini farmi u Zasavici posetili i "odaje" podolskog govečeta, koje je iz Podolije (sa teritorije današnje Ukrajine) na Balkansko poluostrvo stiglo početkom šestog veka.

Podolsko goveče, rekao je Stanković, nije darežljivo i mleka daje samo koliko je potrebno da se othrani tele.

Status Specijalnog rezervata prirode Zasavici je pre dve i po godine donela riba "umbra kamberi", poznatija kao mrguda, koja u Srbiji ima samo dva staništa, ali je ipak u "boljem je položaju" nego biljka "aldrovandu", kojoj je mačvanski rezervat, nažalost, jedini dom.

"U našoj zemlji se 90 godina vodila kao izumrla vrsta. Pripada veoma retkoj grupi insektivornih biljaka, pa je u narodu, pogrešno, zovu biljka mesožderka", ispričao je Stanković i ukazao da u rezervatu "dane provodi" i jedna globalno ugrožena vrsta - patka crnka.

Njihov, ali i opstanak drugih biljnih i životinjskih vrsta, kao što su beli i žuti lokvanj, slepi miševi i crne rode, "ljudski faktor" bi mogao da ugrozi, pa je broj poseta "ograničen" na 10.000 godišnje, a od 1.850 hektara netaknute prirode, gostima je za šetnju dostupno samo pola hektara rezervata i tri kilometra Zasavice.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...