Zarazne bolesti - od bola do simbola

Izvor: NoviMagazin.rs, 31.Mar.2020, 17:36   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zarazne bolesti - od bola do simbola

Pod naletom bede (bolesti), društveni okviri se rastaču. Suočavaju se s moralnim rasulom, svim vidovima psihičkih lomova, na koje se nadovezuju ekonomski i politički. Unutrašnja dijalektika sistema postaje prenaglašena – poredak se ruši.

Piše: Marko Oljača

Istorija ljudskih društava prepuna je faktografije koja nam skreće pažnju na ove procese. Čitaocu će možda biti najbliskije podsećanje na kugu. Biblija i Herodot beleže pojavu kuge, >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << koja je za jednu noć u večna lovišta poslala 180.000 ljudi asirske vojske, spasivši tako egipatsko carstvo.

Epidemija koja je izbila 666. godine pre nove ere u svetom gradu Mekao u Japanu uzrokovala je pad izvršne vlasti. Događaji iz 1347. u Firenci bili su“podstrekač” da Đovani Bokačo napiše Dekameron. Kuga u Provansi 1502. omogućila je Nostradamusu da “lansira” i obznani svetu svoje isceliteljske sposobnosti. Taj “dar” svetu poklopio se s korenitim političkim preokretima (obaranjem i smrću kraljeva), nestankom i razaranjem provincija, proganjanjem Jevreja...

Brodu Veliki Sveti Antoan, koji je isplovio iz Bejruta, 1720. nije dozvoljeno da pristane u gradić Kaljarija na Sardiniji jer je vicekancelar San Remi sanjao da kuga brodom stiže u njegov grad. Usidren je u Marselju, gde je nastao haos. Infektivne (zarazne bolesti) kroz istoriju pratio je i društveni balast – posledice nikada nisu bile čisto medicinske i fizičke. Istorijski izvori prepuni su podataka o zabranama kretanja, obustavi trgovine, prevelikom broju mrtvih, različitim opresivnim merama koje su preduzimane spram običnog građanina, političkim prevratima i zloupotrebama epidemija. Umetnički imaginarijum takođe je svoje “uporište” nalazio u bedastoći i snazi zaraznih bolesti. Setimo se Smrti u Veneciji i Čarobnog brega Tomasa Mana, Kamijeve Kuge, Markesove Ljubavi u doba kolere, Saramagovog Slepila, Kitsove Nemilosrdne lepotice, Poove Maske crvene smrti... U tom kolopletu nalaze se i ostale grane umetnosti: muzika, strip, slikarstvo... i pre svega žanr postapokaliptičnog filma. Ipak, ovde se nećemo baviti nabrajanjem umetničkih dela koja estetizuju određene paradigme zaraznih bolesti iz istorije. Hoćemo da se zapitamo kako one utiču na našu “duhovnu dimenziju”.

Istorija ljudske civilizacije prepuna je najezdi različitih zaraznih bolesti, koje prete i danas, kada je svet mnogo manji nego što mislimo. Niko i nigde ne može biti pošteđen. Veliki imitator (sifilis ili leus) danas nazivaju i “stara bolest, nova pretnja”, a pretpostavlja se da je u Evropu došao s Kolumbovim mornarima iz Amerike iako postoje dokazi da je postojao i pre 15. veka. Tek 1943. nemački zoolog Fric Ričard i dermatolog Erik Hofman otkrivaju Treponemu palidium, kada počinje lečenje penicilinom. Posle osamdeset godina od pojave leka, u Evropi se beleži porast zaraženih sifilisom.

Priča o HIV-u počinje 1981. u Atlanti, da bi 1986, zahvaljujući Robertu Galou, poneo naziv Human Immunodeficience Virus, a WHO i danas HIV stavlja na listu pretnji po javno zdravlje u 21. veku. Antimikrobna rezistencija možda je najprisutnija u SAD-u. Neisseria gonorrhoeae (gonoreja, triper, kapavac) takođe postoji dugo, prisutna je i danas, a sve teže se leči.

O gripu možda najviše znamo, pogotovo o događajima između januara 1918. do decembra 1920. (Takozvani Španski grip ili Španska groznica) kada je umrlo nekoliko desetina miliona ljudi, procenjuje se više nego što je poginulo tokom Velikog rata, a i danas se umire od influence. Sepsa je i danas česta bolnička infekcija, a mađarki lekar Ignac Semelvajs je još sredinom 19. veka u okviru porodilišta “pronašao rešenje” za taj problem.

Neke od zaraznih bolesti koje uzrokuju bakterije, paraziti, gljivice i virusi eradikovane su, poput velikih boginja, radi se na eliminaciji boginja, zauški... Neke “ulaze” u program eliminacije (lepra, rubeola, trahom...), neke su nam se vratile u svom “punom sjaju”, neke i dalje predstavljaju pretnju, a neke su se tek pojavile.

Procesi razvoja zaraznih bolesti bili su paralelni s procesom civilizovanja. S pravom se možemo zapitati kako to zaraze prete čoveku, posle svih emancipatorskih društvenih procesa, akumuliranja saznanja, informacionih, informatičkih, privrednih, ekonomskih, kulturnih i političkih revolucija koje su uticale na razvoj Homo sapiensa i obezbedile mu nikada kvalitetniji život.

Možda je odgovor u činjenici da razvoj medicinskih znanja nije bio saobrazan sa razvojem društvene svesti. Čovekov bahat odnos ne samo prema prirodi, čiji je deo, već i prema društvu ima parališuće dejstvo na razumne duhovne i fizičke slobode, što nas dovodi do eskapističkog spektakla. Umreženi svet opominje nas da globalnost shvatimo ozbiljno. “Spoljašnji” događaji, politički sukobi, prirodne katastrofe, poredak revolucije i rata šire se snagom pandemije na lokalne zajednice, čiji su bedemi slabi. Globalno postaje lokalno, a lokalno postaje globalno. Upravo je to slučaj sa virusom sars-CoV-2 koji je paralisao ceo svet, a proširio se iz jedne kineske provincije.

Zaštićenih nema. Što je još gore, ne možemo nigde ni pobeći, jer je virus sveprisutan. Antonen Arto u svom eseju Pozorište i kuga piše: “Ni saznanje da nema kazni ni saznanje da je smrt blizu nisu dovoljni da motivišu te bezrazložno besmislene postupke ljudi koji nisu verovali da je smrt kadra da išta okonča. Potrebna je jedna velika nesreća da bi se ispoljila ta frenetična bezrazložnost i ako se ta nesreća zove kugom, možda bi se značenje te bezrazložnosti moglo tražiti u odnosu na našu celokupnu ličnost”.

A kakva je naša celokupna ličnost? Je li dovoljno zrela da može osećati odgovornost zbog toga što je nekom drugom loše, može li saosećati, želi li i može li drugom da pomogne? Mogu li nesreća, beda i bol dugog ljudskog bića uticati na nas da pomognemo drugima i sebi? Možemo li probleme drugih sagledavati kao “naše”? Virus sars-CoV-2 jeste došao iz prirode, gde se dugo spremao za humanu transmisiju, no proširio se tek posredstvom ljudi koji nisu hteli da se odreknu svojih navika i konformizma. Smrt i bol drugih ništa nam kao opomena nije značila.

Natprepotetnost je dobila ulogu katalizatora. Prisustvujemo jednom stanju koje ima nezamislivu snagu, stanju kada priroda akumulira svoje moći da učini nešto suštinsko. Pandemija koronavirusa pokreće uspavane slike, skriveno rasulo i nagoni ih na najekstremnije postupke. Arto bi rekao: “Između virtuelnosti mogućeg i onoga što postoji u materijalizovanoj prirodi iznalazi simbole-tipove koji deluju kao udarci tišine, kao ubodi orgulja, zastoji krvi, vapaji životnih sokova, kao goruće bujice slika u našim naglo probuđenim glavama, oživljava snage sukoba koji su u nama i daje tim snagama imena koja mi slavimo kao simbole, i pred našim očima, evo, odvija se borba simbola koje su bacili jedni na druge i bespoštedno se gaze.

Dakle, društveni život u svojim postupcima biva neprijateljski naklonjen prirodi”. Pandemija može imati i katarzična svojstva sa ljudskog stanovišta, samo ako nas navede da sebe vidimo onakvim kakvi jesmo, razotkrijemo laž, pokvarenost, licemerje, zajednicama pokažu njihove mračne strane, niskost, efemernost, a pred sudbinom zauzmu herojski stav! Preostalo nam je samo da se zapitamo da li u ovom svetu, koji klizi, koji se ubija, a to ne primećuje, postoji dovoljno sposobnih i čestitih ljudi da nam razbiju postojeće dogme i stvore alternativu. Hoćemo li uspeti redefinisati svet, ekonomiju, kulturu, politiku i svakodnevni život kakav poznajemo, uključujući i naše navike, kako bi nam zajedno bilo bolje? Možemo li bol shvatiti kao simbol novog početka? Mislite!

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.