Izvor: Nezavisne Novine, 05.Dec.2016, 11:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zakonski član koči da se robija odradi
BANJALUKA - Mogućnost da osuđenici odrade svoju kaznu u FBiH je zaživjela, a u RS se još ne primjenjuje jer je potrebno dopuniti jedan član Krivičnog zakona RS, odnosno odrediti broj radnih dana u sedmici, te broj radnih sati u danu u kojima bi osuđeno lice bilo radno angažovano.
"Po izvršenoj dopuni tog zakona, Ministarstvo pravde će pristupiti izradi pravilnika o radu za opšte dobro na slobodi, kojim će se bliže propisati izvršenje te alternativne sankcije", rekli >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << su iz Ministarstva pravde RS, ali nisu precizirali kad će do zakonske dopune tačno doći.
Iz Ministarstva pravde RS kažu da odredbe člana 34. Krivičnog zakona RS propisuju da kad sud izrekne kaznu zatvora najviše do jedne godine, istovremeno može da odredi da se izrečena kazna zamijeni radom za opšte dobro na slobodi, ali da se takva praksa još ne primjenjuje zbog potrebe dopune ovog člana.
Opšti utisak stručnjaka, prije svega pravne struke, jeste da je alternativno služenje kazni veoma korisno.
Naime, u BiH ima između 2.500 i 3.000 zatvorenika. Svaki zatvorenik državu dnevno košta 100 KM, a primjenom alternativnih sankcija, kao što je rad za opšte dobro, jedan zatvorenik bi društvo koštao svega 20 KM dnevno.
Prema riječima Nebojše Macanovića, doktora pedagoških nauka i autora knjige o alternativnim krivičnim sankcijama "Kontrolisana sloboda", unazad dvije godine Savjet Evrope je formirao radnu grupu iz oba ministarstva pravde, i RS i FBiH, koji su imali zadatak da rade na izradi nacrta zakona o probaciji na nivou BiH.
"Siguran sam da će rezultat tih aktivnosti biti i da će i Ministarstvo pravde RS donijeti zakon koji se odnosi na alternativne sankcije. Sam proces izrade i primjene takvog zakona u zemljama u regionu trajao je dvije do tri godine", rekao je Macanović.
Kako kaže, primjene alternativnih mjera uticale bi na uspješniju resocijalizaciju osuđenika koji su po prvi put počinili neko lakše krivično dijelo jer bi se čitav proces njihove resocijalizacije sprovodio vaninstitucionalno, što znači da bi zadržali svoje radno mjesto i ostali u krugu porodice, a u vrijeme vikenda obavljali društveno koristan rad.
Macanović je naglasio da boravak u zatvoru i institucionalni tretman koji se sprovodi sa sobom nosi brojne rizike i negativne efekte.
Milan Petković, advokat iz Banjaluke, kaže da bi se primjenom društveno korisnog rada povećala specijalna prevencija.
"Time bi se uticalo na samog optuženog da više ne čini krivična djela i korisniji je od same uslovne osude koja se kod nas mnogo češće izriče, jer samim tim optuženi ipak mora da snosi kakve-takve posljedice i da vrši društveno koristan rad i od toga bi imala korist cijela društvena zajednica", rekao je Petković.
Ovaj banjalučki advokat dodao je da od uslovne osude društvo nema nikakvu korist, a optuženi najčešće ne shvata to ozbiljno i uglavnom se vraća ponovnom izvršenju krivičnih djela.
U FBiH već postoje brojni primjeri gdje su zatvorenici odradili kaznu. U tome prednjači USK, gdje je primjena ove vrste sankcije počela prije pet godina, a primijenjena je u više od 120 slučajeva.
Nastavak na Nezavisne Novine...
