Zakon protiv etike

Izvor: Politika, 03.Jul.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zakon protiv etike

Smrt zdrave trogodišnje devojčice posle operacije katarakte već danima opravdano izaziva lavinu ogorčenih emocija u javnosti. Ćutanje nije više moguće pa su se institucije zdravstvenog sistema takođe oglasile, svaka na svoj način. Etički odbor Srpskog lekarskog društva saopštava da čeka još podataka kako bi zauzeo stav. Ministarstvo zdravlja, kao prvu meru, zabranjuje rad privatnoj bolnici gde je urađena operacija a potom usmerava sumnje prema anesteziologu, koga privodi policija. >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Privatna lekarska komora pravi konferenciju za novinare gde, kroz opis tehničkih detalja anestezije, nudi javnosti svoje viđenje ovog tragičnog događaja. Državna lekarska komora daće svoj sud u januaru sledeće godine, kada bude oformila organe. Udruženje anesteziologa u otvorenom pismu apeluje na uzdržanost povodom slučaja smrti trogodišnje devojčice posle operacije. Retki glasovi koji pokušavaju da ukažu na sistemske razloge ove tragedije su prigušeni u uzavrelom ambijentu besa i bola.

Ali, iz ove zbrke kontradiktornih saopštenja i mera, mnogima nije jasno šta se zapravo dogodilo i zašto. I još važnije, kakve pouke treba izvući kako se ovakve tragedije ne bi dešavale i u budućnosti.

Koji je zapravo niz okolnosti i činjenica koji su doveli do ovog fatalnog ishoda? Pođimo redom.

Ministarstvo zdravlja tvrdi da privatna hirurška ustanova nije bila registrovana za očnu hirurgiju pa je to razlog zatvaranja ove bolnice. Takođe, konstatuje da kod ovakvih intervencija, uzrok smrti mogu biti samo problemi sa anestezijom a ne komplikacije oftalmološke hirurgije. Stoga, u svojim nastupima ministar zdravlja usmerava pažnju javnosti na atest i kvalitet aparata za anesteziju u privatnoj bolnici. Posebno se zapaža izjava ministra da je u proteklom periodu zatvoreno 89 privatnih ustanova, što u kontekstu opšte uzrujanosti implicira lokaciju problema.

Šokirana javnost, sklona autoritarnom ponašanju, ove mere prvo doživljava kao olakšanje i dokaz da je krivac pronađen. Međutim, tužilaštvo ubrzo počinje da raspliće film događaja. Pored uhapšenog anesteziologa, penzionisanog lekara, počinje da se istražuje i uloga hirurga koji je doveo dete u ovu privatnu kliniku. Na iznenađenje mnogih, s obzirom na stvoreni odijum prema privatnoj klinici, ispostavlja se da je hirurg zaposlen u prestoničkoj državnoj bolnici. I tek od tog trenutka počinju da se postavljaju suštinska pitanja i traže konkretni odgovori.

Zašto je hirurg doveo dete u bolnicu koja nije adekvatno opremljena za oftalmološku hirurgiju? Zašto nije operisao dete u državnoj bolnici gde radi, i gde po definiciji ima potreban i tehnološki i kadrovski resurs? Zašto nije uputio roditelje, ako već žele da dete leče u privatnom sektoru, na pojedine specijalizovane oftalmološke privatne bolnice koje imaju modernu opremu, iskusne hirurge i dokazane rezultate? Da li slični slučajevi, kada se dogode u državnoj bolnici, dovode do ovakve reakcije Ministarstva zdravlja i zatvaranja ustanove? Ako privatna bolnica nije bila opremljena za očnu hirurgiju, da li su ispoštovani savremeni standardi struke? Ako jesu, odakle je doneta neophodna oprema za oftalmološku hirurgiju koja inače košta oko sto hiljada evra? Da li je iznajmljena i od koga, sa kojim garancijama dobrog funkcionisanja? Ili je možda "pozajmljena" iz državne bolnice, što jeste zloupotreba državne imovine ali je logičan nastavak prakse sedenja državnih lekara na dve stolice?

Za onog ko iole poznaje zakonsku regulativu srpskog zdravstva odgovori su očigledni. Hirurg je odveo dete u neregistrovanu privatnu bolnicu jer mu član 199. Zakona o zdravstvenoj zaštiti omogućava da kao državni lekar bude istovremeno i privatnik. Drugim rečima, da naplati u kešu ono što bi morao u gradskoj bolnici da uradi za platu. Iako je stručna javnost godinama upozoravala na opasne posledice, pomenuti zakon kojim se legalizuje konflikt interesa usvojen je krajem 2005. godine. Ova zakonska norma se ponovo pokazala kao katastrofalno rešenje, i može se slobodno reći, kao jedan od generatora nesrećnih slučajeva u srpskom zdravstvu.

Ozakonjenje konflikta interesa u zdravstvu ima mnoge negativne posledice. Ova odredba je očigledan uzrok niske produktivnosti državnog zdravstva u brojnim specijalističkim granama: zašto bi službenik pre podne, kada mu ionako teče sigurna državna plata, davao uslugu koju može legalno da naplati posle podne. To je konkretan primer stvaranja liste čekanja ili kako to ekonomisti zovu "veštačke oskudice". S druge strane, time se sprečava formiranje zdravog privatnog sektora koji ne bi zavisio od komercijalnog prevlačenja pacijenata iz državnih ustanova već od kvaliteta koje pruža na tržištu usluga.

I ono najteže, član 199. erodira etičke norme i podstiče oportunizam prema stručnim standardima i procedurama. Jer, ovde imamo direktan sudar etike i zakona s obzirom na to da zakon dozvoljava ono što etika zabranjuje. Lekar, državni službenik, plaćen je od države za pružanje usluga ali te iste usluge može da naplaćuje u privatnom aranžmanu. Tamo možda postoje manje stručne i tehničke pogodnosti ali je zato veća zarada. Uz puno poštovanje zakona! Posledice konflikta interesa u slučaju nesrećne devojčice su jasne. A naknadni zahtevi zvaničnika za etičkom osudom lekara, u trenutku kada je tužilaštvo već započelo istražne radnje, deluju prevaziđeno i deplasirano.

Već ovih nekoliko pojedinosti su dovoljne da ukažu na stručne, moralne i krivične pukotine koje arhaični zakon o zdravstvenoj zaštiti otvara u našem zdravstvenom sistemu.

Neophodna je hitna izmena zakona kako bi se ukinulo legalno praktikovanje konflikta interesa. To ne bi trebalo da bude teško, dovoljno je iskoračiti iz uskih parcijalnih interesa i vratiti se izvornim humanističkim načelima lekarske profesije. Drugim rečima, umesto Hipokrita izabrati Hipokrata. I to bez oklevanja i odugovlačenja, jer svaki novi dan sa starim pravilima nosi opasnost da se crna serija u zdravstvu nastavi.

Jovan Rakić
član Etičkog odbora Srpskog lekarskog društva, Novi Sad
Draško Karađinović, doktor stomatologijeNovi Sad

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.