Zaduženost građana u bankama

Izvor: RTS, 20.Mar.2010, 08:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zaduženost građana u bankama

Od početka godine, najviše kredita uzeto za refinansiranje starih dugova i kupovinu stanova. Građani bankama duguju u proseku, svako po 653 evra. Ipak, to je dva puta manje od dugova Bugara ili šest puta manje od zaduženosti Hrvata, kažu u Kreditnom birou.

Više od 72.000 građana do krova nad glavom došlo je putem stambenih kredita. Od početka godine odobreno je 1.300 novih pozajmica, a dug za te kredite povećan je na 223 milijarde dinara, što je gotovo polovina ukupnog >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << duga građana bankama.

Bankari kažu da nije alarmantno to što se 0,7 procenata tih dugova ne vraća na vreme i da je ta cifra daleko manja u poređenju sa okruženjem. 

Građani bankama sada duguju četiri odsto više nego pre dva meseca, u proseku, svako po 653 evra za kredite, minuse na tekućim računima, kartice, lizing ugovore...

U Kreditnom birou, kao dobru promenu navode to što kašnjenje u plaćanju rata u februaru nije povećano.

Aleksandar Čortan iz Alfa banke kao načešće razloge kašnjenja otplate navodi porodične probleme, nepredviđene situacije, gubitak posla, prekid mesečnih primanja, nešto na šta klijent nije računao kada je uzimao kredit.

"Važno je da se klijent, kada nasluti da će imati problema, obrati svojoj banci da nađe rešenje", rekao je Čortan.

Bankari kažu da se rešenje traži za svakog klijenta posebno,  da li da se kredit refinansira ili odloži otplata na određno vreme. Međutim, ukoliko se ne postigne dogovor i nema načina da klijent nastavi otplatu kredita, aktivira se hipoteka i prodaje nepokretnost.

Veroljub Dugalić iz Udruženja banaka kaže da je aktivirano oko 30 hipoteka, a da je samo je jedna izvršena što, prema njegovim rečima nije alarmantno.

"Da nije bilo krize, možda ne bi imali ni ni ove aktivirane hipoteke. Ako standard bude rastao lakše će da plaćaju", rekao je Dugalić.

U Crnoj Gori se više od petine kredita ne vraća na vreme. I u Češkoj je u poslednje dve godine drastično povećan broj rizičnih kredita, više ih je od 10 odsto.

Bankari ne očekuju takve probleme u otplati dugova u Srbiji, iako će rate stambenih kredita sa promenljivom kamatom u narednom periodu biti veće, pre svega jer se očekuje rast euribora.

Iz istog razloga ni oni koji tek planiraju da uzmu kredit ne mogu da očekuju jeftinije kredite, ali zato treba dobro da se raspitaju i uporede uslove, jer se kamate od banke do banke veoma razlikuju - kreću se od 5 do 16 odsto.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.