Izvor: Nezavisne Novine, 02.Dec.2015, 23:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zaboravi na ljubav... radije uzmi čokoladu
Prvi čokoholičari na svijetu bili su prastari narodi Omleci, Maje i Asteci, koji su živjeli u Južnoj i Srednjoj Americi.
Oni su još prije 3.000 godina uživali u xocolatlu, gorkom napitku koji je bio dostupan samo vladarima i najvišim slojevima društva. Spremali su ga od praha prženih i mljevenih plodova biljke kakaovac, pomiješanog s malo kukuruznog brašna i začina, čilija, papra ili cimeta, pjenasto razmućenog u vreloj vodi. Zahvaljujući svojim istraživačima, osvajačima >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << i misionarima, Španija se u 16. vijeku prva u Evropi domogla zrna kakaovca i recepta za čoko-napitak. Iako su Španci prvobitno bili jako razočarani njegovim okusom, na sreću nisu odustali, već su mu dodali šećer, med i vaniliju te ga tako učinili slatkim i ukusnijim. Osim što su uživali u njegovom okusu, na španskom su dvoru njime liječili povišenu temperaturu, bolove i grčeve u želucu te tegobe uzrokovane ljetnim vrućinama.
Nakon monopola od stotinak godina, čokolada je iz Španije najprije stigla u južnu Italiju, gdje je dodavala jelima od divljači te aromatizovala jasminom i ambrom. U drugom desetljeću 17. vijeka dospjela je i na francuski dvor, u kojem su je oduševljeno prihvatili.
Nakon francuskog, čokolada je osvojila i ostalo evropsko plemstvo i visoke crkvene krugove. S vremenom, ponajprije u Engleskoj, u kojoj nije bilo trgovačkog monopola, čokolada postaje sve dostupnija pa se s dvorova seli i u kuće bogatijih građana i lokale. Tako je već 1657. godine u Bristolu u Engleskoj otvoren prvi lokal u kojem se moglo uživati u slasnoj vrućoj čokoladi, koja je bila skuplja od kafe i čaja. U 18. vijeku cijela je Evropa bila zaluđena čokoladom, koja je "tekla u potocima". No, iako se čokolada sve vrijeme konzumirala samo kao napitak, već 1684. godine pekari u Engleskoj počeli su je dodavati u torte i kolače pa se mogla okusiti i u nešto tvrđem, ali ne baš ukusnom i u ustima topivom obliku.
Konačno, nakon gotovo 200 godina, sredinom 19. vijek čokolada se konačno mogla jesti, a ne samo piti. Godine 1849. Englez Džosef Fraj, vlasnik tvornice čokolade, nakon višegodišnjeg eksperimentisanja proizveo je prvu jestivu krutu čokoladu. Naravno, to mu je uspjelo zahvaljujući još jednom proizvođaču čokolade, Holanđaninu Konradu J. von Houtenu, koji je prethodno patentirao hidrauličku presu, koja je omogućila bolje miješanje sastojka čokolade, te tako i finiju, manje zrnastu i u ustima više topivu strukturu. Nakon što je metodom pokušaja i grešaka 1876. godine Švajcarac Daniel Peter smiješao prvu mliječnu čokoladu, novi čokoladni proizvodi nicali su kao gljive poslije kiše, da bi konačno 1930. godine Amerikanka Rut Vejkfild čokoladi dala oblik pločice kakav mi poznajemo.
- Čokolada se već vijekovima smatra afrodizijakom - od drevnih Asteka, pa sve do Kazanove.
- Ova predivna poslastica se topi na oko 34 stepena Celzijusovih, što je malo ispod temperature tijela.
- Istraživanja su pokazala da tamna čokolada poboljšava pamćenje i koncentraciju.
- Bez sumnje, žene jedu gotovo duplo više čokolade od muškaraca!
- Navodno, postoje spisi koji su dokaz da je Napoleon uvijek nosio čokoladu sa sobom, posebno tokom vojnih operacija.
- Drvo kakaoa živi i do 200 godina, ali kvalitetna zrna koja se koriste za proizvodnju čokolade proizvodi samo 25 godina.
- Najveća čokolada na svijetu napravljena je u Čikagu, a njena težina je iznosila gotovo šest tona!
- Potrebno je oko 400 zrna kakaoa da bi se napravilo oko pola kilograma čokolade.
Nastavak na Nezavisne Novine...
