Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 04.Avg.2014, 18:41 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Za većinu proteranih Srba povratak samo san
Proteranim Srbima sa područja Hrvatske godine nisu izbrisale sećanja na progon i početak raseljeništva. Operacija Oluja je devetočlanu porodicu Marije Đurić i dovela u Srbiju. Iako je prošlo skoro dve decenije, o povratku u Sisak i ne razmišljaju.
"Treba da sakriješ da si Srbin, jer svaka reč ili riječ, progovorena njima upada u oči i oni se ponašaju prema nama drugačije. prema tome, ta sloboda življenja je najveći osnovni uslov zbog koga se nikada ne bih vratila", >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << kaže za RTV Marija Đurić.
Za razliku od Marije, na stotine izbegličkih porodica ipak je uspelo da se izbori za svoje pravo na krov nad glavom, poput Tomislava i Danice koji su se vratili u Zagreb i dokazali da je povratak moguć.
"Znam da to nije više tako, idemo ovamo, da ne kažem da sam bio sretan ovde kad sam došao jer nisam verovao da će doći trenutak da dođem id a živim normalno tu i od tada, mi smo ovde", priča Tomislav M., stanovnik Zagreba.
Ipak, procedura povratka nije ni malo jednostavna, upozoravaju iz Srpskog demokratskog foruma.
"Prosečan proces povratka za jednu četvoročlanu porodicu traje 8 godina a cena samo administrativnih taksi je 4.500 evra, što govori koliko je složen i otežan i komplikovan process. On je dodatno otežan barijerama i diskriminatornim odredbama unutar zakona koji uporno pričaju ljudima da se vrate", navodi Nemanja Relić iz Srpskog demokratskog foruma u Zagrebu.
Nerešena stambena pitanja, neisplaćene penzije, pitanja stare devizne štednje, ali i povraćaj poljoprivrednog zemljišta samo su neke od posledica koje korene imaju u izostanku iskrenog suočavanja sa prošlošću, napominju iz novosadskog humanitarnog centra za integraciju i toleranciju.
"Još uvijek su na svim stranama koje su bile uključene u ratne sukobe SFRJ prisutne jednostrane istine i rešavanje prava ljudi i pristupa ljudskim i stečenim pravima i jesu pretpostavka za uspostavljanje mira i stabilizacije u ovom regionu", kaže Ratko Bubalo, Humanitarni centar za integraciju i toleranciju.
Pitanja pomirenja između Srbije i Hrvatske, ali sagledavanja zajedničkog problema suočavanja sa prošlošću, povlače i odgovornost za stradanje i progon civila, kako akcija Oluja ne bi ostala samo simbol ružne prošlosti za koju je kazna izostala, tvrde naši sagovornici.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
