Za ulaganje u Vinču zainteresovane 52 kompanije

Izvor: Danas, 29.Sep.2015, 13:14   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Za ulaganje u Vinču zainteresovane 52 kompanije

Pored svih blagodeti koje donosi razvoj Beograda u svim aspektima života, porast broja stanovnika i povećanje tržišnih apetita i navika, kao i industrijalizacija i urbanizacija dovode do povećanje produkcije i nagomilavanja otpada.

Pitanje kontrole tog problema i potreba minimiziranja štetnih efekata dovode nas pred nove izazove i odgovornost podižu na potpuno novi nivo. Postoji lokalni Plan upravljanja otpadom Grada i mi poštujemo taj plan kako bi on bio ispunjen u narednih >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << nekoliko godina, kako je i predviđeno. Zadatak nam je sada, kao ulaganje u budućnost, da to radimo na što bolji način, sa posebnim naglaskom na reciklaži koja igra jednu od najznačajnijih uloga u postizanju održivog razvoja kao imperativa savremenom društvu i budućim generacijama, objašnjava za Danas direktor JKP „Gradska čistoća“ Miroslav Bogdanović.

-Sa koliko pažnje je taj problem tretiran danas na globalnom nivou i koliko je značajan za mnoge segmente života i poslovanja ilustruje i podatak da su na pre nekoliko dana održanom forumu "Beogradski investicioni dani" čak 52 kompanije pokazale zainteresovanost za ulaganje u projekte vezane za deponiju u Vinči. Siguran sam da će strategija Grada za razvoj javno-privatnih partnerstava pokazati odlične rezultate i u delokrugu rada našeg preduzeća.

Koliko je novca iz budžeta Grada izdvojeno ove godine za različite projekte "Gradske čistoće"?

- Budžet Beograda napravljen je u duhu racionalne potrošnje. Izlazimo iz perioda preživljavanja i saniranja štete iz prethodnog perioda i ulazimo u period kada će se sve što je do sada urađeno videti kroz mogućnosti za ozbiljne investicije i kvalitetna ulaganja u strateške projekte. Interes Grada i Beograđana je na prvom mestu, pa je tako i sa novcem iz budžeta kojim raspolaže “Gradska čistoća”.

Kada su u pitanju podzemni kontejneri, da li se planira njihovo dalje postavljanje u ostale delove grada?

U budućnosti ćemo razmišljati o nabavci i ugradnji novih, ali je sada prioritet da se umanji problem nastao ugradnjom postojećih, čiji kvalitet nije bio na potrebnom nivou, a usled čega je Grad pretrpeo veliku štetu. Zato je naš primarni zadatak prepravka i modifikacija 293 podzemna kontejnera koji će, tamo gde za to postoje mogućnosti, biti pretvoreni u reciklažne kontejnere po sistemu "tri u nizu". Kako je u Beogradu do sada ugrađeno skoro 2.000 podzemnih kontejnera, problemi sa kojima se srećemo su veoma ozbiljni. Pored čestih kvarova, al i mehaničkih oštećenja tokom prošle godine napravljen je zapisnik zatečenog stanja na terenu kako bi se imao jasan uvid u stanje svih sudova. Velikom broju kontejnera potrebne su popravke kako se ne bi dogodilo da izgube svaku funkciju. Oni će biti prepravljeni tako da ih je gotovo nemoguće obiti i iz njih izvlačiti sirovine, i to na mestima gde se pokaže da ima najviše zainteresovanih sugrađana za učešće u reciklaži. Na taj način svi Beograđani koji učestvuju u akciji “Eko kesa za čistiji grad” će biti u mogućnosti da sekundarne sirovine odlažu u podzemni kontejner, umesto da kese ostavljaju na vidnom mestu uz trotoar uz bojazan da te kese neće stići do svog krajnjeg odredišta – na pogon Otpad.

Kakav je odziv sugrađana na akciju "Eko kese"?

U ovoj akciji koju kontinuirano sprovodimo već nekoliko godina ključna podrška i inicijativa građana i lokalnih samouprava. To znači da smo uspeli da ostvarimo interakciju sa građanima. I dalje građanima dostavljamo kese i jedinstvene bar kodove na kućnu adresu, u skladu sa predviđenom dinamikom. Za građane je važno i da smo obezbedili 20 odsto popusta na stavku odnošenja smeća u računima JKP “Infostan”, sa ciljem da se akcija omasovi. Svi koji žele da se prijave mogu pozvati “Beokom servis” na broj 0800 110 011 ili govorni automat na broj 33 14 019, a informacije o ovoj i svim drugim akcijama mogu se pronaći i na sajtu gradskacistoca.rs.

Koliko je do sada postavljeno reciklažnih ostrva, i ima li planova da se kontejneri za odvajanje otpada postavljaju i u druge delove grada?

Do kraja godine postavićemo još trideset reciklažnih ostrva i na svakom ostrvu po tri suda – za papir, plastiku i metal. U rukovanju otpadom se približavamo evropskim standardima, a posebno želim da istaknem novo moderno rešenje u toj oblasti, a to je reciklažni centar sa pretovarnom, transfer stanicom. Taj projekat će sigurno biti realizovan, a raspisivanje tendera čeka promenu regulacionog plana. Zvona za odlaganje stakla su već postavljena kao deo programa edukacije koji motiviše sugrađane. Sada pratimo situaciju na terenu i u skladu sa rezultatima ta akcija će se širiti. Odvajanje i sakupljanje stakla do nedavno nije bilo zastupljeno u meri u kojoj je to Beogradu potrebno. Na beogradskim ulicama nalazi se 54 reciklažnih ostrva od kojih samo sedam ima kontejnere za odlaganje stakla. Zahvaljujući saradnji sa Sekopakom, pokrenuto je dosta akcija kojima se sve više približavamo cilju, da reciklaža u Beogradu zaživi kao i u drugim svetskim metropolama.

Kako građani mogu da se reše kabastog smeća?

Svakog prvog vikenda u mesecu organizujemo besplatno sakupljanje i odvoženje kabastog otpada za sva fizička lica. Dakle, sugrađani mogu da ostave nepotrebne kabaste stvari pored kontejnera odakle će ih ekipe “Čistoće” ukloniti, a prvi sledeći termin je 3. i 4. oktobar. Građani koji imaju veće količine otpada imaju prednost u odnošenju, a o tome mogu da obaveste nadležne službe “Čistoće” na broj 27 68 770, nakon čega ekipe odmah izlaze na teren. Preduzeća tu uslugu plaćaju po kubnom metru odnetog otpada i broju utrošenih sati, ali po izuzetno povoljnim cenama, dok je za Beograđane usluga besplatna. Takođe, za cenu od 924 dinara po kubiku šuta, građanima obezbeđujemo i dostavljamo besplatne džakove u koje će šut odlagati, a potom ih odvozimo na deponiju. Dakle, džakovi za šut ne utiču na cenu odvoženja kubika šuta, ali zato sve manje šuta završava na beogradskim ulicama, pored kontejnera, u šumama.

Da li Gradska čistoća nastavlja sa edukativnim akcijama za najmlađe sugrađane, kao što su "Reciklažni dinar" i "Prljavi ili čisto - nije isto"? Kakav je odziva na ovakve akcije?

“Gradska čistoća” uz podršku Sekretarijata za obrazovanje i dečiju zaštitu sprovodi akciju “Reciklažni dinar” u koju je do sada uključeno 20 osnovnih škola, a do polovine naredne biće uključene i ostale. Od škola otkupljujemo reciklabilni otpad, a sredstva im se uplaćuju na osnovu “reciklažnog dinara”. Nastavlja se i kampanja “Prljavo ili čisto – nije isto” kroz edukativne predstave, likovni konkurs, izbor najčistijeg školskog dvorišta. Za najmlađe organizujemo i “Otvorena vrata” u danima kada im približavamo naše aktivnosti i kada imaju mogućnosti da vide naše pogone. Saradnja sa školama I vrtićima je odlična, a deca su veoma zainteresovana, možda više od odraslih, za teme ekologije i čuvanja životne sredine. Jedan od važnih ciljeva “Gradske čistoće” je da kod stanovnika Beograda, a posebno onih najmlađih podignemo nivo svesti o značaju životne sredine i stepen informisanosti o reciklaži i ekologiji. Zato će sve ove akcije koje tome doprinose biti ne samo nastavljene, već i intenzivirane.

Divlje deponije

Kako teče uklanjanje divljih deponija i koje su najkritičnije tačke grada na kojima se one formiraju?

Neke od najkritičnijih tačaka su Zrenjaninski, Pazovački, Surčinski, Avalski i Batajnički put, dok tačan broj “divljih” deponija nije moguće utvrditi. Ekipe našeg preduzeća svakodnevno ih uklanjaju, ali nove nastaju preko noći na istim ili novim lokacijama. Tako mesečno uklonimo oko 600 kubika smeća sa “divljih” deponija širom grada.

Reciklaža

Koliko se otpada godišnje sortira i reciklira?

- U 2014. smo na deponiju prevezli 487.685 tona otpada, a za prvih šest meseci ove godine 226.990 tona. To su zvanični podaci sa deponije. Prema podacima sa otpada, imamo oko 3.500 tona u prvoj polovini 2015. i nešto više od 6.000 tona u prošloj godini. U oba slučaja govorimo o otpadu koji je prikupljen vozilima "Čistoće“, a kada se tome doda i otpad prevezen vozilima trećih lica, količine su znatno veće.

Nastavak na Danas...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Danas. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Danas. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.