Vremeplov: Umro Milutin-Mića Tatić

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 25.Mar.2009, 09:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Umro Milutin-Mića Tatić

Na današnji dan 1991. umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin-Mića Tatić. Posebno je upamćen kao junak TV serije za decu "Na slovo, na slovo", kao i po glasu pozajmljenom Peri detliću, Popaju, patku Dači. Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom "Dobro jutro, deco".

Danas je sreda, 25. mart, 84. dan 2009. Do kraja godine ima 281 dan.

1196. - Veliki župan Raške Stefan Nemanja predao je vlast drugorođenom >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << sinu Stefanu, a ne prvencu Vukanu. Na odluku je presudno uticalo to što je u Vizantiji 1195. na presto došao car Aleksije III, čija je ćerka Evdokija bila udata za Stefana, ali i Nemanjina procena da je Stefan sposobniji za upravljanje državom. Pod prvim srpskim kraljem Stefanom, krunisanim 1217. zbog čega je nazvan Prvovenčani, Srbija je uz državnu zadobila i crkvenu samostalnost. To je zasluga najmlađeg Nemanjinog sina Rastka, koji se oko 1192. zamonašio i uzeo ime Sava. On je 1219. izdejstvovao autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, izdigavši je na rang arhiepiskopije.

1807. - U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.

1821. - Grci su na Peloponezu počeli ustanak protiv Turaka koji je, posle 12 godina, završen priznavanjem nezavisnosti Grčke.

1844. - Proglašen je prvi srpski građanski zakonik. Građanski zakonik za Knjažestvo Srbiju - kako je glasio zvanični naziv, izradio je novosadski pravnik Jovan Hadžić, poznati srpski nacionalni radnik, po uzoru na austrijski građanski zakonik iz 1811.

1867. - Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najvećih dirigenata 20. veka, snažna umetnička ličnost, izvanredne memorije i izuzetne sugestivnosti. Dirigovao je u milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u Njujorku gde je organizovao i simfonijski orkestar.

1881. - Rođen je mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, profesor Muzičke akademije u Budimpešti, koji je razvio originalni stil, prožet elementima mađarske narodne muzike. Dela: simfonijska poema "Košut", klavirske kompozicije "Alegro barbaro", "Mikrokosmos", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "Čudesni mandarin", gudački kvarteti, koncerti za orkestar, klavir, violinu, violu, "Muzika za gudače, udaraljke i čelestu", "Sonata za dva klavira i udaraljke".

1908. - Rođen je engleski filmski režiser Dejvid Lin, autor spektakularnih i izvrsno tehnički urađenih filmova o osnovnim ljudskim emocijama u pozadini velikih istorijskih zbivanja. Filmovi: "Kratak susret", "Veliko iščekivanje", "Oliver Tvist", "Madlena", "Hobsonov izbor", "Most na reci Kvaj" (Oskar), "Lorens od Arabije" (Oskar), "Doktor Živago" (Oskar), "Rajanova kći", "Put u Indiju".

1914. - Umro je francuski pisac i filolog Frederik Mistral, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1904. Najviše je pisao lirsku poeziju, ali i poeziju oslonjenu na epiku pa i dramska dela. Posebno je zaslužan što je očuvan od zaborava provansalski jezik i obnovljeno pesništvo na provansalskom, a posle dve decenije rada sastavio je francusko-provansalski rečnik. Dela: epopeje "Mirejo", "Kalendo".

1918. - Umro je francuski kompozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i utemeljitelj moderne muzike. Njegovo delo prefinjenih tonskih boja i slobodno tretiranog harmonskog jezika, potisnulo je dominaciju Vagnera i imalo je ogroman uticaj na evropsku muziku. Inspirisan simbolizmom u poeziji i impresionizmom u slikarstvu, stvarao je vlastiti muzički jezik i stil. Dela: klavirska "Arabeske", "Bergamska svita", "Dečji kutak", "Estampe", "Slike", "Prelidi", orkestarska "Popodne jednog fauna", "Nokturno", "More", vokalna "Pet Bodlerovih pesama", "Zaboravljene arijete", "Galantne svečanosti", opera "Peleas i Melisanda", kamerna muzika.

1923. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je postala deo malobrojne porodice država povezanih vazdušnim saobraćajem, sletanjem na aerodrom u Pančevu aviona na liniji Pariz-Carigrad.

1924. - Zbačen je kralj Đorđe II i Grčka je proglašena republikom, pošto su ekonomska kriza i očajan položaj stotina hiljada izbeglica iz Turske izazvali revolucionarni talas koji je srušio nepopularnu monarhiju.

1936. - SAD, Velika Britanija i Francuska potpisale su Londonsku konvenciju o slobodnoj plovidbi otvorenim morem.

1941. - Jugoslavija je u Beču potpisala protokol o pristupanju Trojnom paktu. Nepuna dva dana potom, vojnim udarom oboreni su vlada i regent, princ Pavle Karađorđević. Tome su prethodile masovne demonstracije u Beogradu i drugim srpskim gradovima, koje su izazvale bes u Berlinu. Nemačka je već 6. aprila, u ranu zoru, bez objave rata, počela napad na Kraljevinu Jugoslaviju bombardovanjem Beograda.

1949. - Film "Hamlet" Lorensa Olivijea dobio je pet Oskara, postavši ujedno prvi britanski film koji je dobio to priznanje.

1957. - Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija potpisali su Rimske sporazume o osnivanju Zajedničkog tržišta (prvobitno bila je to Zajednica za ugalj i čelik). Toj organizaciji nazvanoj potom Evropska ekonomska zajednica, zatim Evropska zajednica, sada Evropska unija, 1973. pristupile su Velika Britanija, Irska i Danska, 1981. Grčka, 1986. Španija i Portugal, 1995. Švedska, Finska i Austrija, a 2004. Estonija, Kipar, Letonija, Litvanija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija i Češka. Dok su Rumunija i Bugarska primljene 1.1.2007.

1975. - U Rijadu je kralja Saudijske Arabije Fejsala ubio sinovac princ Fejsal Musaid, koji je proglašen neuravnoteženim i u Rijadu mu je javno odrubljena glava u junu 1975. Novi kralj postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz.

1990. - U požaru u ilegalnom noćnom klubu u Njujorku poginulo je 87 ljudi.

1991. - Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin-Mića Tatić. Posebno je upamćen kao junak TV serije za decu "Na slovo, na slovo", kao i po glasu pozajmljenom Peri detliću, Popaju, patku Dači. Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom "Dobro jutro, deco".

1993. - Na pregovorima u Njujorku nije usvojen plan kopredsednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa i lorda Dejvida Ovena za Bosnu i Hercegovinu. Plan je prihvatila Hrvatska, lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović ga je potpisao posle dugog natezanja i uz više ograda i uslova. Plan nije potpisala Republika Srpska, iako ga nije sasvim odbacila, ali se usprotivila mapama o razgraničenju.

1997. - Australijski senat oborio je Zakon o eutanaziji, jedini zakon u svetu koji je omogućavao neizlečivim pacijentima dobrovoljnu smrt uz pomoć medicinskog osoblja.

1999. - U požaru koji je zahvatio tridesetak vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 ljudi.

2002. - Afroamerikanka Hali Beri dobila je Oskara za glavnu ulogu u filmu "Bal monstruma", kao prva crnkinja koji je osvojila tu nagradu.

2003. - Srpska policija uhapsila je Zvezdana Jovanovića, zamenika komandanta Jedinice za specijalne operacije, koji je u atentatu usmrtio Zorana Đinđića, predsednika Vlade Srbije, lidera Demokratske stranke i arhitektu petooktobarskih promena.

2004. - Predsednik Libije Moamer el Gadafi primio je u beduinskom šatoru predsednika Vlade Velike Britanije Tonija Blera, prvog britanskog premijera u zvaničnoj poseti Libiji posle Vinstona Čerčila 1943.

2006. - Umro je srpski glumac Danilo Lazović. Diplomirao je glumu 1974. u Beogradu. Igrao je na sceni Ateljea 212, u "Zvezdara teatru", u SKC-u. U Narodnom pozorištu ostvario je niz uloga, među kojima su Aranđel u "Zvonu za našeg profesora", Bogoslav ("Ruke Žane Marije"), Milutin Bojić u predstavi "Gospođa Olga". Igrao je i Vuka u "Stanoju Glavašu", Julija Cezara u "Vergilijevoj smrti", Trockog u predstavi "Lenjin, Staljin, Trocki". Zapažene su njegove uloge i u predstavama "Kad su cvetale tikve", "Nastasija Filipovna". Poznat je i po ulogama u brojnim televizijskim dramama i serijama kao što su "Vuk Karadžić", "Srećni ljudi", "Porodično blago", "Stižu dolari". Igrao je u preko 20 filmova: "Savamala", "Hajka", "Dvoboj za južnu prugu", "Sablazan", "Igmanski marš", "Timočka buna", "Šest dana juna", "Najbolji", "Krvopijci", "Poslednji krug u Monci".

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.