Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 25.Maj.2012, 01:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vremeplov: Umro Konstantin Danil
NOVI SAD -
1873. - Umro je Konstantin Danil, jedan od najvećih srpskih slikara 19. veka, predstavnik srpskog bidermajera. Stilom i tehnikom blizak bečkim klasicistima, izradio je niz ikonostasa, među kojima su najznačajniji u Uspenskoj crkvi u Pančevu i u eparhijskoj crkvi u Temišvaru, kao i portrete, mrtvu prirodu, kompozicije. Dostizao je pravo majstorstvo kao portretista, ispoljavajući znatnu umetničku snagu i plemenitost kolorita. Dela: "Gospođa Vajgling", "Umetnikova >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << žena", "Gospođa Teteši", "Prvendar". Za remek dela srpskog slikarstva smatraju se njegov "Pavle Kengelac" kao i "Sveti Arhangel Gavrilo".
Danas je petak, 25. maj, 146. dan 2012. Do kraja godine ima 220 dana.
1803. - Rođen američki pisac i filozof Ralf Valdo Emerson, osnivač "Kluba transcendentalista". Kao sin pastora prihvatio je sveštenički poziv, ali ga je docnije napustio. U knjigama i predavanjima izražavao je panteističku ljubav prema prirodi.
Imao je romantičnu viziju socijalne pravde, etičke ispravnosti i odgovornosti. Dela: "Priroda", "Ogledi", "Uzorni ljudi", "Vođ života", "Društvo i usamljenost", "Poeme".
1804. - Postavljena je prva đumrukana (carinarnica) Karađorđeve Srbije, na Savi kod Ostružnice, o čemu svedoče zapisi Petra Jokića, Karađorđevog buljubaše. Datum postavljanja prve carinarnice novovekovne srpske države, prihvaćen je kao Dan carinske službe Srbije.
1810. - U Rio de la Plati (sadašnja Argentina) počela je pobuna protiv španskog kolonijalnog režima i vlast je preuzela privremena vlada. Taj dan je docnije prihvaćen kao Dan nezavisnosti Argentine, mada je suverenost formalno proglašena tek u julu 1816.
1856. - Rođen je francuski maršal Luj Feliks Fransoa Franše Depere, istaknuti vojskovođa u Prvom svetskom ratu i počasni vojvoda Srpske vojske. U junu 1918. preuzeo je vrhovnu komandu nad savezničkim snagama na Solunskom frontu. Njegova je bila odluka da srpska vojska, kao najzainteresovaniji i najborbeniji deo savezničkih snaga na tom ratištu, treba prva da krene u proboj fronta. Procena se pokazala tačnom, pošto je srpska vojska, posle zapovesti za proboj fronta, brzo porazila Bugare i prisilila ih na kapitulaciju, zatim i austrijske i nemačke trupe, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila i okončanje Prvog svetskog rata.
1889. - Rođen je ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, jedan od najznačajnijih pionira avijacije. Helikopter je konstruisao još 1908, a 1913. prvi izgradio avion s više motora. Njegove velike letilice su ga proslavile u Prvom svetskom ratu, posebno avion "Ilja Muromec" s četiri motora po 55 konjskih snaga. Posle emigriranja u SAD nastavio je da izrađuje višemotorne avione, a izradi helikoptera se vratio 1939, usavršavajući ih tokom Drugog svetskog rata i posle njega.
1892. - Rođen je doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito. Upravljao je Jugoslavijom 35 godina. Tačan datum njegovog rođenja nije poznat, ali je rođendanom smatran 25. maj 1892, što je proslavljano u skladu s jakim kultom ličnosti koji je sistematski građen tokom njegove vladavine. Kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svetskom ratu - između ostalog i u borbama protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915, posle čega je pobegao iz zarobljeništva i učestvovao u Oktobarskoj revoluciji. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca se vratio krajem oktobra 1920, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. njen generalni sekretar, voljom Staljina, posle smenjivanja i streljanja Milana Gorkića. Radio je 1936. i 1937. u Kominterni u Moskvi u vreme kad je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka. Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svetskom ratu Partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska). Iz rata je izašao kao legendarni vođa. Osim borbe protiv okupatora jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju - tokom i nakon rata. U zanosu revolucionarne "pravde" nestale su desetine hiljada nekomunista - pod maskom "borbe protiv saradnika okupatora" - čime je u stvari nepovratno uništen čitav građanski sloj. Odbio je Staljinov pritisak 1948, nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku i vojnu pomoć (vojnu većinom do polovine pedesetih) od SAD. Bio je jedan je od osnivača Pokreta nesvrstavanja, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj. U unutrašnjoj politici - ostavio je ustrojstvo koje je na kraju razorilo Jugoslaviju - ustav iz 1974. godine.
1911. - Predsednik Meksika Porfirio Dijaz dao je ostavku posle pobede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u građanskom ratu.
1922. - Rođen je italijanski političar Enriko Berlinguer, generalni sekretar Komunističke partije Italije od 1972. do smrti 1984, jedan od najistaknutijih pobornika "evrokomunizma" (zvanično "spoj demokratije i socijalizma" u stvari odustajanje od ideje revolucionarnog dolaska na vlast i prihvatanje institucija parlamentarizma) i tvorac strategija "istorijskog kompromisa" s građanskim strankama, pre svega s demohrišćanima, i "demokratske alternative". U ranoj mladosti postao je komunista i 1944. uhapšen je kao sekretar komunističke omladine u rodnom Sasariju na Sardiniji. U Centralni komitet partije ušao je 1945, član Politbiroa postao je 1959, a zamenik generalnog sekretara 1969. Kao lider partije potpuno je suzbio sovjetski uticaj u najvećoj komunističkoj partiji na Zapadu.
1923. - Velika Britanija je priznala nezavisnost Transjordanije pod emirom Abdulahom. Istog dana 1946. novim sporazumom priznat je suverenitet te bliskoistočne države pod nazivom Jordan s Abdulahom kao kraljem.
1929. - U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je premijera "Gospođe ministarke" Branislava Nušića u kojoj je naslovnu rolu tumačila Žanka Stokić, kojoj je Nušić unapred namenio ulogu.
1944. - Pod šifrom "Konjički skok" nemačke jedinice pod komandom Ota Skorcenija izvršile su vazdušni desant na Drvar, u nameri da unište Vrhovni štab NOV i POJ. Grad je žestoko bombardovan, posle čega su padobranske jedinice izvršile desant a ka Drvaru su nadirale jake nemačke snage od Knina, Bihaća, Banja Luke, Jajca i Livna. Jedinice oko Vrhovnog štaba, uključujući Šestu ličku brigadu, koja je u Drvar stigla ubrzanim maršem, pružile su snažan otpor, nanele padobrancima znatne gubitke i omogućile izvlačenje Vrhovnog štaba, a Prvi proleterski i Peti korpus poremetili su bočnim udarima nemačku operaciju.
1962. - Umrla je srpska slikarka Zora Petrović, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je učila kod Ljube Ivanovića, Mila Milunovića i vajara Đorđa Jovanovića, potom usavršavala u Pešti i Parizu. Njena dela odišu snažnim temperamentom i jakim koloritom. Pretežno je slikala aktove i žene iz naroda. Njeno monumentalno figuralno slikarstvo naslanja se na tradicije srednjovekovnih srpskih fresaka i boje i oblike našeg podneblja.
1963. - Samit afričkih država u Adis Abebi okončan je sporazumom o osnivanju Organizacije afričkog jedinstva.
1969. - U Sudanu je državnim udarom bez prolivanja krvi vlast preuzeo pukovnik Džafer Muhamed el Nimeiri, koji je oborio demokratski izabranu civilnu vladu i odmah se proglasio general-majorom.
1979. - Jednu od najtežih nesreća u istoriji civilnog vazduhoplovstva SAD, prilikom pada aviona tipa DC-10 na čikaški aerodrom "O'Hara" pošto mu je prethodno otpao jedan motor, nije preživeo niko od 273 osobe, koliko se nalazilo u letelici.
1983. - U požarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil u južnom Egiptu poginulo je više od 300 ljudi.
1991. - Tokom dvodnevnog "vazdušnog mosta", Izraelci su prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael.
1995. - Četiri časa pre isteka ultimatuma, kojim je zaprećeno bombardovanjem ukoliko ne prestanu borbe oko Sarajeva, NATO avioni su bombardovali širu okolinu Pala.
1997. - Vojska je vojnim udarom zbacila civilnu vladu Sijera Leonea i prinudila predsednika Ahmada Tedžana Kabaha da napusti tu zapadnoafričku zemlju.
2010. - Umro je srpski književnik Erih Koš, član SANU, prevodilac, diplomata. Rođen je u Sarajevu 1913. a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1935. Bio je pripadnik Nop-a od 1941. Dela: "Dosije Hrabak", "U potrazi za Mesijom", "Pisac govora", "Taj prokleti zanat spisateljski", "Uzgredne zabeleške".
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...








