Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 08.Dec.2008, 02:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Rođen glumac Stevo Žigon

1926. - Rođen je glumac i reditelj Stevo Žigon, umetnička pojava izuzetne snage i nepodeljenog ugleda. Tokom umetničke karijere ostvario je 59 pozorišnih uloga i 57 pozorišnih režija. U tv dramama je igrao 30 glavnih uloga, u serijama 13, a u filmovima 17. Napisao je sedam dramatizacija i adaptacija i tri knjige o pozorištu. Posebno su zapažene njegove dramatizacije Šekspira i Dostojevskog, ali i Strinberga i Čehova. Dobitnik je niza najprestižnijih domaćih, ali i ruskih priznanja. >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Njegovo delo "Monolog o pozorištu" prevedeno je na ruski jezik i objavio ga je Nacionalni teatar Rusije.

Danas je ponedeljak, 8. decembar, 343. dan 2008. Do kraja godine ima 23 dana.

65. p. n. e. - Rođen je rimski literata Horacije, najveći rimski lirski pesnik, koji se više od ijednog grčkog ili rimskog pesnika odlikovao raznovrsnošću svog pesničkog izraza. Tokom boravka u Atini podrobno je upoznao grčku kulturu, filozofiju i umetnost. Njegov trezveni izraz, hladne ironične opservacije, strogi moralni zahtevi, usklađeni sa estetskom savršenošću pesme, izvršili su ogroman uticaj na rimsko, ranohrišćansko i evropsko pesništvo. Dela: "Epode", "Satire", "Pesme" ili "Ode", "Pisma".

1542. - Rođena je škotska kraljica Meri Stjuart, koja je nepopularnom rimokatoličkom politikom izazvala narod i plemstvo protestanske Škotske na pobunu, pa je 1568. morala da pobegne u Englesku. Posle dugog zatočeništva, engleska kraljica Elizabet I naredila je da je predaju sudu i Meri je 1587. pogubljena.

1626. - Rođena je švedska kraljica Kristina Augusta, koja je 1644. okončala rat s Danskom i 1648. Tridesetogodišnji rat, učinivši Švedsku velikom silom, a Baltik "švedskim morem". Kraljica je postala 1632, u osmoj godini života, a krunisana je 12 godina kasnije. Kao jedna od najobrazovanijih žena Evrope, bila je mecena nauke i književnosti i na dvoru je okupljala učene ljude, uključujući francuskog filozofa Renea Dekarta.

1638. - Umro je srpski pisac iz Dubrovnika Ivan (Dživo) Gundulić, čija je poezija prožeta opevanjem slobode, kao i pozivanjem Srba i drugih Slovena na borbu protiv Turaka. U najznačajnijem delu, epu "Osman", opevao je Hoćimsku bitku i Osmanovu smrt 1621. videći u tome predznak propasti Osmanskog carstva i oslobođenja Srba i drugih Slovena. U mladosti je pisao melodrame, pastorale i lirske pesme, koje su najvećim delom izgubljene. Ostala dela: pastorala "Dubravka", spev "Suze sina razmetnoga", "Arijadna".

1824. - Rođen je srpski pisac Jakov Ignjatović. Bio je izraziti realista. Posle završenog pravnog fakulteta radio je u rodnoj Sent Andreji kao advokat, a u toku revolucije 1848. bio je poslanik Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i član Glavnog odbora Vojvodine. Napisao je devet romana, 17 pripovedaka, knjigu memoara i veliki broj publicističkih i političkih članaka. U romanima je opisivao život vojvođanskih Srba (i uopšte ugarskih Srba). Dela: romani "Trpen-spasen", "Milan Narandžić", "Čudan svet", "Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja", "Stari i novi majstori", "Patnica".

1832. - Rođen je norveški pisac Bjernstjerne Martinius Bjernson, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1903. vodeća ličnost norveškog kulturnog života u 19. veku. Književnu slavu stekao je pripovetkama o seljacima "Sineve Sulbaken", "Arne", "Srećan dečak", "Otac", kojima je otvorio novu epohu norveške proze, ugledajući se stilom i tehnikom na sage i narodno pripovedanje. Među njegovim istorijskim dramama najznačajnija je trilogija "Sigurd Slembe" - sa izrazito nacionalnom orjentacijom. Ostala dela: drame "Stečaj", "Urednik", "Kralj", "Novi sistem", "Iznad moći", "Rukavica", "Pesme i pesme za pevanje", "Arnljot Geline".

1861. - Rođen je francuski filmski režiser Žorž Melijes, pionir svetskog filma. Domišljat i tehnički obrazovan, preneo je na film pozorišnu podelu na činove, scenografiju, kostimografiju, način glume i maskiranje. Pronašao je sistem korišćenja filmskih trikova što mu je omogućilo da u studiju (ateljeu) snima filmove fantastike. Snimio je oko 500 filmova, uključujući "Put na Mesec", preteču svemirskih filmskih avantura. Umro je 1938. u krajnjoj bedi, u vreme komercijalnog procvata filma. Ostali filmovi: "San astronoma", "Put u nemoguće", "Guliverova putovanja","Halucinacije barona Minhauzena", "Osvajanje Severnog pola".

1863. - Britanski bokser Tom King postao je prvi svetski šampion u teškoj kategoriji, pobedom nad Amerikancem Džonom Hinanom.

1865. - Rođen je finski kompozitor Jan Sibelijus, čiji je originalni stil inspirisan finskim muzičkim folklorom i narodnim epom "Kalevala". Dela: simfonijska pesma za orkestar "Finlandija", orkestarske legende "Labud iz Tuonela", "Povratak Lemikainena", uvertira "Karelija", violinski kocert.

1903. - Umro je engleski filozof i sociolog Herbert Spenser, koji je nastojao da sistematizuje sfere humanističkih nauka na osnovu pojmova razvitka, prilagođavanja i progresa i smatrao je da je osnovni zadatak filozofije da otkriva zakonitosti važeće za oblasti socijalnih odnosa. Pre Čarlsa Darvina počeo je da razvija evolucionistička shvatanja, i iz njih je izvodio i neke društvene teorije. Poznat je po organskoj teoriji društva i biologizovanju društvenih pojava. On je začetnik teorije organicizma. Dela: "Sistem sintetičke filozofije", "Uvod u studije sociologije", "Faktori organske evolucije", "Klasifikacija nauka", "Autobiografija".

1925. - Rođen je američki pevač, igrač i glumac afričkog porekla Semi Dejvis, jedan od najvećih zabavljača 20. veka.

1925. - Objavljena je knjiga Adolfa Hitlera "Majn Kampf", u kojoj je izložena "teorija" o superiornosti arijevske rase, što po njegovom tumačenju znači Germana. Ova rasistička konstrukcija dobijaće vremenom sve oštrije oblike, sve do realizacije "Konačnog rešenja".

1941. - SAD i Velika Britanija su dan posle napada na Perl Harbur u Drugom svetskom ratu objavile rat Japanu.

1949. - Generalisimus Čang Kaj Šek, lider kineskih nacionalista (antikomunista) koji je sa pristalicama posle poraza od od strane komunista pobegao iz Kine, uspostavio je vladu na kineskom ostrvu Formoza (Tajvan).

1954. - Srpski i hrvatski pisci i lingvisti postigli su Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku, koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik, sa srpskim piscem Ivom Andrićem na čelu. Zaključeno je da je narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma - ćirilica i latinica - ravnopravna i da jezik ima zajednički pravopis.

1966. - Prilikom havarije grčkog feribota "Heraklion", koji je potonuo tokom nevremena kod ostrva Melos, poginula su 234 putnika i člana posade.

1966. - Sporazum o zabrani nuklearnog oružja u kosmosu potpisalo je 28 zemalja, uključujući Sovjetski Savez i SAD.

1974. - Grci su referendumom odlučili da Grčka postane republika, čime je ukinuta monarhija uspostavljena 1832.

1978. - Umrla je izraelska državnica Golda Mabovič Mejrson, poznata kao Golda Meir, prva žena predsednik vlade Izraela od 1969. do 1974. Iz rodnog Kijeva otišla je 1906. u SAD, a u Palestinu je prešla 1921. i živela je u jednom kibucu. Bila je rukovodilac u Savezu sindikata (Histadrut) i Svetskoj jevrejskoj agenciji, a 1948. postala je prvi ambasador Izraela u Sovjetskom Savezu. Potom je bila ministar rada i šef diplomatije, od 1956. do 1966. generalni sekretar partije MAPAJ, a od 1972. zamenik predsednika Socijalističke internacionale. Ostavila je neobično zanimljive memoare.

1980. - Bivšeg člana "Bitlsa" Džona Lenona u Njujorku je ubio Mark Dejvid Čepmen.

1991. - Rusija, Belorusija i Ukrajina formirale su Zajednicu Nezavisnih Država.

1995. - U Londonu je počela dvodnevna konferencija na kojoj je, umesto ženevske Mirovne konferencije za bivšu Jugoslaviju, osnovan Savet za ostvarenje mira sa 40 zemalja, uključujući SRJ. Za visokog predstavnika međunarodne zajednice u bivšoj Jugoslaviji izabran je švedski diplomata Karl Bilt.

2000. - Porota u Tenesiju zaključila je da ubistvo američkog borca za ljudska prava afričkog porekla Martina Lutera Kinga 32 godine ranije nije akt atentatora pojedinca, kako glasi zvanična verzija, već rezultat zavere.

2001. - U znak odmazde za minobacačke napade Palestinaca na jevrejska naselja u pojasu Gaze, izraelski borbeni avioni gađali su zgradu palestinske obaveštajne službe i predsedničke garde Jasera Arafata u Rafi na jugu pojasa Gaze.

2005. - U eksploziji koju je izazvao bombaš-samoubica u autobusu koji je iz Bagdada vozio za šiitski grad Nasiriju, poginule su 32 osobe, a ranjene 44.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...