Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 05.Feb.2009, 01:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Rođen Veljko Petrović

Na današnji dan 1884. godine rođen je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Najčešći motiv njegove književnosti je srpska Vojvodina sa njenim specifičnim ambijentom i ljudskim karakterima.

Danas je četvrtak, 5. februar, 36. dan 2009. Do kraja godine ima 329 dana.

1679. - Umro je holandski pisac Jost van den Vondel, najplodniji i najznačajniji književnik holandskog baroka. Pisao je tužbalice, patriotske, satirične i prigodne >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << pesme, a dramama na biblijske, antičke i istorijske teme znatno je uticao na evropsku literaturu. Dela: drame "Pasha", "Palamed", "Hizbreht van Amatel", "Levendalci", "Lucifer", "Jefta", "Adam u izgnanstvu".

1782. - Španci su preoteli od Britanaca sredozemno ostrvo Minorka.

1814. - U Beču je objavljena "Mala prostonarodna slavenoserbska pesmarica" Vuka Karadžića, koja je označila početak upoznavanja Evrope sa srpskom narodnom poezijom.

1840. - Rođen je škotski pronalazač Džon Bojd Danlop, koji je 1887. izumeo pneumatsku gumu. Izum je komercijalizovao 1890. u prvo vreme proizvodeći gume za bicikle, kasnije za automobile, što je bio jedan od najvažnijih uslova za ubrzan razvoj automobilske industrije.

1840. - Rođen je britanski konstruktor oružja američkog porekla Hajrem Stivens Maksim, čiji je mitraljez konstruisan 1884. nazvan "Maksim".

1881. - Umro je škotski istoričar i filozof Tomas Karlajl, čija se dela, izrazito faktografski potkrepljena, odlikuju živim i dramatičnim izlaganjem. Ostavio je veliki utisak na brojne evropske mislioce 19. pa i 20. veka. Dela: "Francuska revolucija", "O herojima", "Život Fridriha Velikog", "Sartor Resartus", "Čartizam", "Prošlost i sadašnjost", "Pisma i govori Olivera Kromvela", "Kritički eseji".

1884. - Rođen je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Najčešći motiv njegove književnosti je srpska Vojvodina sa njenim specifičnim ambijentom i ljudskim karakterima. Studije Prava je završio u Pešti. U Prvom balkanskom ratu bio je ratni dopisnik, a u Prvom svetskom ratu dobrovoljac u srpskoj vojsci, potom načelnik u Ministarstvu prosvete, predsednik Matice srpske u Novom Sadu i Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja. Prve zbirke stihova objavio je 1914. Bio je i plodan prozni pisac, a pisao je i studije o književnosti i slikarstvu. Dela: zbirke pesama "Rodoljubive pesme", "Na pragu", "Stihovi", zbirke pripovedaka "Bunja i drugi u Ravangradu", "Varljivo proleće", "Pomerene savesti", "Prepelica u ruci", "Dah života", "Moloh".

1885. - Belgijski kralj Leopold II proglasio je "Slobodnu državu Kongo", bila je to uvertira u pretvaranje te prirodnim bogatstvima prebogate teritorije u koloniju pod imenom - Belgijski Kongo.

1893. - Umro je glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca 19. veka. Kao prvi glumac iz Srbije gostovao je u Budimpešti.

1894. - Rođena je Ksenija Atanasijević, srpski filozof i etičar. Studirala je filozofiju i klasične jezike u rodnom Beogradu, Ženevi i na pariskoj Sorboni. Doktorirala kod Branislava Petronijevića tezom: "Brunovo učenje o najmanjem". Bila je aktivan član Beogradskog ženskog društva i poznati borac za ženska prava, aktivan publicista i cenjeni filozofski pisac. Dela: "L`atomisme d`Epicure", "Filozofski fragmenti I-II", "Hristova etika", "Etika praštanja".

1917. - Usvajanjem novog ustava Meksiko je postao federalna republika sa 28 saveznih država. Proklamovan je princip da "zemlja i rudno bogatstvo pripadaju narodu", država je sekularizovana (razdvojena od crkve), priznato je pravo radnika da se organizuje u sindikate, pravo na štrajk, uvedeno je osmočasovno radno vreme.

1919. - Rođen je grčki državnik i ekonomista Andreas Papandreu, prvi socijalistički predsednik vlade Grčke. Bio je šef vlade od 1981. do 1989. i od 1993. do januara 1996, kad se povukao zbog bolesti. U politički život Grčke je ušao 1961. kao član Unije centra, stranke svojeg oca Jorgosa. U očevoj vladi bio je ministar, ali je dao ostavku zbog nesuglasica s desnim strujama u partiji, a 1965. je napustio zemlju. Po povratku, posle vojnog puča 1967. je zatvaran kao protivnik diktature, a 1968. je dobio dozvolu da ode u SAD. Vratio se 1974. i osnovao Svegrčki socijalistički pokret (PASOK), s kojim je dobio izbore 1977. a premijer je postao četiri godine kasnije kada je PASOK ponovo pobedio na izborima.

1941. - Nacistička Nemačka je, u Drugom svetskom ratu, u Berlinu, na tajnom sastanku šefa diplomatije Joakima fon Ribentropa sa specijalnim izaslanikom jugoslovenske vlade Danilom Gregorićem, izvršila jak pritisak na vladu Kraljevine Jugoslavije da pristupi Trojnom paktu, što je ona i učinila 25. marta 1941. u nadi da će izbeći rat.

1941. - Umro je australijski pisac Endru Barton "Banjo" Peterson, autor izvrsnih balada poput "Čoveka sa snežne reke". U romanu "Brak" na slikovit način opisao je život na ovčarskim farmama Australije.

1945. - Američke trupe pod komandom generala Daglasa Makartura ušle su u Drugom svetskom ratu u filipinski glavni grad Manilu.

1971. - U Belfastu je tokom nemira ubijen britanski vojnik, prvi od dolaska britanskih trupa u Severnu Irsku 1969.

1983. - U Lionu je posle izručenja iz Bolivije zatočen ratni zločinac Klaus Barbi, jedan od šefova Gestapoa u okupiranoj Francuskoj. "Dželat iz Liona", direktno odgovoran za ubistva i mučenja hiljada francuskih rodoljuba u Drugom svetskom ratu, u Boliviji se skrivao 32 godine.

1988. - Vrhovni sud Sovjetskog Saveza ukinuo je presudu kojom su u martu 1938. osuđeni i potom ubijeni Nikolaj Buharin, Aleksej Rikov i niz drugih visokih sovjetskih partijskih i državnih rukovodilaca. Svi osuđeni su rehabilitovani.

1990. - Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov je na partijskom plenumu rekao da Komunistička partija mora da se odrekne monopola na vlast.

1993. - U Beogradu je osnovana "Fondacija Borislav Pekić" radi trajnog čuvanja i negovanja uspomene na velikog srpskog pisca, sređivanja i publikovanja njegove rukopisne zaostavštine, izdavanja sabranih dela, prevođenja na strane jezike. Ustanovljena je i "Književna stipendija Borislav Pekić".

1993. - Umro je američki režiser, scenarista i producent Džozef Leo Menkevic, dobitnik dva Oskara za režiju i dva za scenario. Filmovi: "Sve o Evi", "Pisma trima ženama", "Julije Cezar", "Kleopatra", "Bosonoga kontesa", "Bekstvo", "Ljudi će pričati", "Tihi Amerikanac", "Pet prstiju", "Iznenada prošlog leta".

1994. - Na sarajevskoj pijaci Markale poginulo je 68 ljudi, u eksploziji navodno samo jedne minobacačke granate, za šta su optuženi Srbi da bi, kako se pokazalo, bilo izdejstvovano povlačenje teškog naoružanja oko Sarajeva. Ubrzo je otkriveno da je u središte Ujedinjenih nacija poslat tajni izveštaj u kojem je stajalo da je tragedija bila inscenirana.

1996. - Muslimanska vlada u Sarajevu je na svoju ruku, mimo znanja Haškog trbunala, otela srpskog generala Đorđa Đukića, pukovnika Aleksu Krsmanovića i još šest ljudi, presrevši ih dok su išli na zakazani sastanak sa predstavnicima međunarodnih vojnih snaga. Sud u Hagu je naknadno legalizovao otmicu navodnih ratnih zločinaca koji su prebačeni u holandsku prestonicu, gde je potom u zatvoru umro oboleli general Đukić a pukovnik Krsmanović je oslobođen optužbe.

1997. - Tri najveće švajcarske banke su, pod snažnim međunarodnim pritiskom posle šokantnih otkrića o njihovoj saradnji sa nemačkim nacistima, u Drugom svetskom ratu, skrivanjem dragocenosti otetih od Jevreja, osnovale humanitarni fond od 100 miliona švajcarskih franaka za žrtve holokausta.

2005. - Umro je togoanski predsednik Gnasingbe Ejadema, koji je na vlast došao vojnim pučem 1967. i odmah zabranio svaku političku aktivnost u zemlji. Od 1991. kada je vratio političke slobode, tri puta uzastopno pobeđivao je na predsedničkim izborima.

2006. - Iran je povukao svog ambasadora iz Danske u znak protesta zbog objavljivanja stripa o proroku Muhamedu u listu Jilands Posten.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...