Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 14.Avg.2008, 03:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Potpisana "Atlantska povelja"

Na današnji dan 1941.godine britanski premijer Vinston Čerčil i predsednik SAD Frenklin Ruzvelt potpisali su u "Atlantsku povelju", koja je kasnije postala temelj na kom su ustrojene UN. "Atlantska povelja" je uključivala pravo naroda da izabere oblik vladavine u svojoj zemlji i da teritorijalne promene nisu zakonite bez slobodno izraženog pristanka zainteresovanog naroda.

Danas je četvrtak, 14. avgust, 227. dan 2008. Do kraja godine ima 139 dana.

>> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << />1777. - Rođen je danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje. Njegovo glavno delo "Experimenta circa effectum conflictus electrici in acum magneticam" znatno je uticalo na francuskog fizičara i matematičara Andrea Ampera. Njemu u čast jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu nazvana je "ersted".

1784. - Na ostrvu Kodijak pored Aljaske osnovana je prva ruska kolonija. SAD su od Rusije 1867. kupile Aljasku za samo 7,2 miliona dolara.

1867. - Rođen je engleski pisac Džon Golsvorti, snažan kritičar društvenih prilika u tadašnjoj Velikoj Britaniji. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1932. U glavnom delu, trilogiji o Forsajtima ("Saga o Forsajtima", "Moderna komedija", "Konac dela"), bavio se kritikom socijalnih odnosa u Engleskoj. Pisao je drame, uključujući "Srebrnu kutiju", "Borbu" i "Pravdu", u kojima su ljudi žrtve "slepih sila" - zakona, javnog mnjenja, novca.

1867. - Knez Srbije Mihailo Obrenović zaključio je sa Grčkom Ugovor o savezu, u okviru nastojanja da se balkanski hrišćani zajedničkom akcijom oslobode turske vlasti.

1893. - Francuska je postala prva država u kojoj je uvedena obaveza stavljanja registracionih tablica na motorna vozila.

1900. - Zauzimanjem Pekinga, u Kini je ugušen "Bokserski ustanak" seljaka, gradske sirotinje i kineskih nacionalista uperen protiv kineskih vlasti kao i protiv prevelikog uticaja stranaca. Ustanak je u krvi ugušio međunarodni ekspedicioni korpus sastavljen od trupa Britanje, SAD, Rusije, Nemačke, Japana, Francuske, Italije i Austro-Ugarske.

1920. - U Beogradu je potpisan ugovor o stvaranju "Male Antante", vojno-odbrambenog saveza Čehoslovačke, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Rumunije. Cilj "Male Antante", koja se oslanjala na Francusku (tada vodeću kontinentalnu silu u Evropi), bilo je sprečavanje svakog pokušaja restauracije Habzburga u bilo kom obliku. Sve tri zemlje (Rumunija se savezu pridružila nešto kasnije-1921.) bile su životno zainteresovane za održanje novih granica uspostavljenih posle Prvog svetskog rata. Bojazan nije postojala toliko od obnove Austro-Ugarske koliko od mađarskog revizionizma i dolaska Habzburga na presto Mađarske. Poslednji austrijski car Karlo Habzburški bar dva puta je pokušao da se vrati na presto u Budimpešti, poslednji put 1921. nakon čega je konfiniran na portugalsko ostrvo Madera u Atlantiku.

1934. - U prvi nemački koncentracioni logor Dahau, u blizini Minhena stigle su prve kompozicije zatvorenika, protivnika režima Adolfa Hitlera, koji je otpočeo hajku na sve građane (uključujući i Nemce) koji su se protivili nacističkom poretku ili se nisu uklapali u nacističke rasne koncepcije (što je bio češći slučaj). Dahau je bio predviđen za političke protivnike. Kasnije je, tokom Drugog svetskog rata, u tom logoru ubijeno 70.000 zatočenika iz okupirane Evrope.

1936. - Posle izbijanja frankističke pobune protiv španske republikanske vlade, osnovana je jedna od prvih dobrovoljačkih internacionalnih brigada koja je dobila naziv "Pariska komuna". U internacionalnim brigadama u Španskom građanskom ratu borilo se oko 35.000 dobrovoljaca iz 53 zemlje, uključujući 1.700 građana Kraljevine Jugoslavije.

1941. - Britanski premijer Vinston Čerčil i predsednik SAD Frenklin Ruzvelt potpisali su u "Atlantsku povelju", koja je kasnije postala temelj na kom su ustrojene UN. "Atlantska povelja" je uključivala pravo naroda da izabere oblik vladavine u svojoj zemlji i da teritorijalne promene nisu zakonite bez slobodno izraženog pristanka zainteresovanog naroda. Hijerarhija vrednosti "Atlantske povelje" poslužila je kao osnov i prilikom formiranja NATO pakta. Sapotpisnik "Atlantske povelje" septembra 1941. u Londonu bila je i Kraljevina Jugoslavija.

1945. - Japan je prihvatio savezničke uslove bezuslovne kapitulacije, čime je Drugi svetski rat okončan i na Dalekom istoku.

1949. - Konrad Adenauer je postao prvi kancelar (predsednik vlade) Zapadne Nemačke.

1956. - Umro je nemački pisac Bertold Breht, jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. veka. Svetsku slavu stekao je "Prosjačkom operom", za koju je muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl koji je, kao i Breht, 1933. napustio Nemačku po dolasku nacista na vlast. Vratio se 1948. i nastanio u Istočnom Berlinu, gde je 1949. osnovao "Berlinski ansambl", jedno od najčuvenijih pozorišta u svetu. Dela: drame "Uspon i pad grada Mahagonija", "Izuzetak i pravilo", "Sveta Jovanka iz klanica", "Puške Tereze Karar", "Majka Hrabrost i njena deca", "Život Galilejev", "Dobra duša iz Sečuana", "Gazda Puntila i njegov sluga Mati", "Kavkaski krug kredom", "Opera za tri groša", "Doboši u noći", "Baal", "Ranjeni Sokrat", "U džungli gradova", "Čovek je čovek", roman "Prosjački roman", zbirke pesama "Domaća postila", "Svendborške pesme", "Bukovske elegije".

1958. - Umro je francuski nuklearni fizičar i hemičar Žan Frederik Žolio, poznat kao Žan Frederik Žolio Kiri, koji je sa suprugom Irenom - ćerkom nobelovaca Pjera i Marije Kiri - 1935. podelio Nobelovu nagradu za hemiju. Prvi su stvorili veštačke radioaktivne supstance: nuklide fosfora, azota, silicijuma. Eksperimentalno su dokazali da se svetlost može preobratiti u čestice (stvaranje iz gama-kvanta pozitrona i elektrona). Od 1946. je rukovodio Komesarijatom za atomsku energiju i pod njegovim rukovodstvom je 1948. konstruisan prvi francuski atomski reaktor.

1970. - Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune diplomatske odnose posle 18-godišnjeg prekida.

1972. - Sovjetski avion tipa "Iljušin 62" eksplodirao je odmah po poletanju iz Istočnog Berlina, što nije preživeo niko od 156 ljudi u letilici.

1984. - Umro je jermenski velemajstor Tigran Vartanovič Petrosjan, šahovski prvak sveta od 1963. do 1969.

1984. - Umro je engleski pisac Džon Bojnton Pristli, autor dela punih vedrine i humora, ali i društvene kritike. Dela: romani "Dobri drugovi", "Englesko putovanje", "Ponoć u pustinji", "Anđeosko sokače", drame "Opasna okuka", "Dođoše do grada", "Inspektor je došao", "Čaša piva", eseji "Engleski komični likovi", "Engleski roman", "Engleski humor", "Dikens i njegov svet", "Književnost i zapadnjak".

1988. - Umro je italijanski konstruktor sportskih automobila Enco Ferari, jedan od pionira sportskog automobilizma.

1992. - Umro je američki sudija Džon Sirika, centralna ličnost u aferi "Votergejt", koji je naredio predsedniku SAD Ričardu Niksonu da preda kompromitujuće magnetofonske trake, koje su ga koštale položaja šefa države.

1996. - Južnoafrička Nacionalna partija, tvorac politike aparthejda (specifičnog sistema rasne segregacije) u Južnoj Africi, u parlamentu je prešla u opozicione klupe, prvi put posle 48 godina.

1999. - U Metohiji je sistematski opljačkano i potom spaljeno više od 200 srpskih sela, izjavio je vladika hvostanski Atanasije (Rakita). Prema njegovim rečima, na Kosovu i Metohiji uništena je najmanje 41 crkva i manastir, uključujući mnoge svetinje iz 13. i 14. veka poput Bogorodičine crkve iz 1315. i manastira Svete Trojice u Mušutištu, manastira Svetog Marka u Koriši, crkve svetih apostola Petra i Pavla u Suvoj Reci, crkve Svete Trojice u Donjem Petriču.

2000. - Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve proglasio je svecima poslednjeg ruskog cara Nikolaja II, caricu Aleksandru i njihovu decu Alekseja, Anastasiju, Mariju, Olgu i Tatjanu, koje su boljševici ubili u julu 1918. u Jekaterinburgu.

2002. - Umrla je srpska muzičarka Radojka Živković, virtuoz na harmonici. Napisala je mnogobrojne pesme i komponovala mnoga kola, uključujući "Radojkino kolo".

2004. - Umro je poljski pisac Češlav Miloš, dobitnik Nobelove nagrade 1980. Debitovao je 1933. zbirkom pesama "Poema o ohlađenom vremenu". Sledile su zbirke "Tri zime" i "Zašsita". Pedesetih godina postao je šire poznat kao esejista i autor neobične proze, a 1953. izdao je dva najpoznatija dela - studiju evropskog totalitarizma "Zarobljeni duh" i roman "Osvajanje vlasti".

2005. - "Boing 737" kiparske kompanije "Helios" srušio se u oblasti Kalamus, 30 kilometara severno od Atine. Poginuo je 121 putnik i svi članovi posade.

2006. - Umro je američki glumac Bruno Kirbi, poznat po ulogama u filmovima "Gradski kauboji", "Kada je Heri sreo Seli" i "Kum II". Karijeru je započeo 1971. godine i na početku karijere uglavnom je tumačio uloge šeprtlja i smešnih tipova, ali je kasnije dobijao sve ozbiljnije karakterne uloge. Ostaće poznat po pomalo promuklom glasu i ulogama u "Dobro jutro Vijetname" i tv seriji "M.A.S.H.".

2007. - Najmanje 400 ljudi je poginulo, a oko 200 je ranjeno u četiri gotovo istovremena napada bombaša samoubica na pripadnike verske zajednice Jazidi, blizu Katanije, 120 kilometara zapadno od Mosula, na severozapadu Iraka. Četvorica bombaša samoubica, koji su vozili cisterne s gorivom, aktivirali su gotovo istovremeno eksplozivne naprave u naselju blizu Katanije, 120 kilometara zapadno od Mosula, gde žive Jazidi, koji su po etničkoj pripadnosti uglavnom Kurdi. Iza napada stoje sunitski islamisti Al Kaide.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...