Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 13.Sep.2011, 03:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Počela da radi Velika škola

NOVI SAD -

Na današnji dan 1808.godine, u Beogradu je besedom Dositeja Obradovića "O dužnom počitaniju k naukama" počela s radom Velika škola. Među dvadesetak učenika-studenata bili su i Aleksa, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa kao i Vuk Karadžić. Posle propasti Prvog srpskog ustanka 1813. njen rad je obustavljen. Taj datum danas se uzima kao Dan Univerziteta u Beogradu.

Danas je utorak, 13. septembar. Do kraja godine ima 109 dana.

1506. >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << - Umro je italijanski slikar i graver Andrea Mantenja, tvorac veličanstvenih fresaka u crkvi eremita u Padovi, srušenoj u Drugom svetskom ratu, ka i u dvorcu u Mantovi. Slike: "Parnas", "Raspeće", "Sveti Sebastijan", "Obrezanje", "Poklonstvo kraljeva".

1598. - Umro je španski kralj Felipe II, koji je predvodio zemlju u ratovima protiv Osmanskog carstva od 1571. do 1578. i protiv Engleske od 1588, okončanom šest godina posle njegove smrti. Posle sloma njegove "Nepobedive armade" 1588. u bici s engleskom mornaricom u kanalu Lamanš, Španija nikad više nije postala svetska sila prvog reda, kao što je to bila do tada.

1788. - Njujork je proglašen prvom federalnom prestonicom SAD.

1804. - Vođa Prvog srpskog ustanka Karađorđe uputio je prvu ustaničku delegaciju u Rusiju, da bi je zainteresovao za ustanak i tražio pomoć u oružju za borbu protiv Turaka. Prota Mateja Nenadović, Petar Čardaklija i Jovan Protić primljeni su hladno na ruskom dvoru i rečeno im je da ne očekuju oružanu pomoć. Bilo je to vreme opšte evropske krize zbog Napoleonovih ratova pa je otuda Rusija morala da bude posebno oprezna.

1819. - Rođena je nemačka pijanistkinja Klara Šuman, jedan od najvećih klavirskih majstora 19. veka, koja je koncertnu karijeru počela u devetoj godini. Širom Evrope popularisala je dela Roberta Šumana, za kojeg se udala 1840, kao i Ludviga van Betovena, Frederika Šopena, Johanesa Bramsa, Feliksa Mendelsona.

1874. - Rođen je austrijski kompozitor Arnold Šenberg, osnivač i teoretičar modernog muzičkog ekspresionizma, profesor muzičkih akademija u Beču, Berlinu, Bostonu i Los Anđelesu. U ranim kompozicijama bio je sledbenik romantizma, ali je kasnije napustio tonalni sistem i komponovao atonalno. Uveo je nov dvanaestotonski način komponovanja, nevezan za usvojena harmonska pravila. Napisao je "Nauku o harmoniji" i nedovršeni "Priručnik za kontrapunkt" i "Teoriju kompozicije". Muzička dela: opera "Mojsije i Aron", simfonijska poema "Peleas i Melisandra", kantate "Gurelider", "Preživeli iz Varšave", melodrama "Pierrot lunaire", monodrama "Očekivanja".

1882. - Posle ustanka koji je ugrozio planove Londona o korišćenju Sueckog kanala, Britanci su porazili egipatsku vojsku kod Tel el Kebira u donjem Egiptu i nastavili osvajanje te zemlje i susednog Sudana. Egipat je formalno još uvek bio deo Turske, ali s potpunom samoupravom.

1894. - Rođen je engleski pisac Džon Bojnton Pristli, autor dela koja se odlikuju vedrinom i humorom, ali i društvenom kritikom. Dela: romani "Dobri drugovi", "Englesko putovanje", "Ponoć u pustinji", "Anđeosko sokače", drame "Opasna okuka", "Dođoše do grada", "Inspektor je došao", "Čaša piva", eseji "Engleski komični likovi", "Engleski roman", "Engleski humor", "Dikens i njegov svet", "Književnost i zapadnjak".

1903. - Rođen je srpski pisac Branimir Ćosić. Mahom je pisao o životu mladih posle Prvog svetskog rata, problemima njihovog unutrašnjeg života i morala u međuratnom Beogradu. Dela: romani "Pokošeno polje", "Vrzino kolo", "Dva carstva", pripovetke "Priče o Boškoviću", "Egipćanka i druge priče", eseji "Deset pisaca - deset razgovora", "Kroz knjige i književnost".

1922. - U El Aziziji u Libiji izmerena je najviša temperatura u hladu - 58 stepeni Celzijusa.

1923. - U Španiji je vlast prigrabio general Miguel Primo de Rivera i uz blagoslov kralja Alfonsa XIII zaveo je izrazito desnu diktaturu kojom su privremeno ugušene revolucionarne tendencije.

1924. - Rođen je francuski kompozitor Moris Žar, dobitnik čak tri Oskara za filmsku muziku: za "Lorensa od Arabije (1962), "Doktora Živaga (1965) i "Put za Indiju" (1982). Sarađivao je sa mnogim velikim režiserima kao što su Alfred Hičkok, Džon Hjuston, Lukino Viskonti i Piter Vir. Autor je muzike za 150 filmova među kojima su i hitovi "Godina opasnog življenja", "Gorile u Magli" i "Društvo mrtvih pesnika".

1955. - Sovjetski Savez i Zapadna Nemačka uspostavili su diplomatske odnose.

1971. - U napadu američke policije i Nacionalne garde, kojim je okončana petodnevna pobuna u njujorškom zatvoru Atika, poginuo je 31 zatvorenik i 11 zatvorskih čuvara.

1989. - Najveće ikad održane demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi, u Kejptaunu, predvodio je nadbiskup Dezmond Tutu.

1991. - Sovjetski Savez i SAD su se sporazumeli da obustave doturanje naoružanja zaraćenim stranama u Avganistanu.

1992. - Umro je američki filmski glumac Entoni Perkins, koji se specijalizovao za uloge senzitivnih, smetenih i nervoznih ličnosti. Filmovi: "Psiho", "Prijateljsko ubeđivanje" (Oskar), "Proces", "Fedra", "Volite li Bramsa?", "Kvaka 22", "Sudija za vešanje", "Ubistvo u Orijent ekspresu", "Crna rupa".

1993. - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija potpisali su u Vašingtonu mirovni sporazum.

1995. - Grčka i Bivša jugoslovenska Republika Makedonija potpisale su u Njujorku sporazum o normalizaciji odnosa, uz međusobno priznanje, pri čemu se vlada u Skoplju obavezala da promeni izgled državne zastave i zapiše u ustav da nema teritorijalne pretenzije prema južnom susedu.

2001. - Državni sekretar SAD Kolin Pauel potvrdio je, prvi put, da je saudijski islamski terorista Osama bin Laden osumnjičen kao organizator terorističkih napada Al Kaide, koji su izvedeni dva dana ranije i u kojima su u Njujorku i Vašingtonu poginule najmanje 2.973 osobe.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...