Vremeplov: Počela Kurska bitka

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 05.Jul.2008, 01:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Počela Kurska bitka

Na današnji dan 1943. godine ofanzivom nemačkih snaga na položaje Crvene armije iz pravca Orela i Harkova, u Drugom svetskom ratu je počela Kurska bitka, najveći tenkovski okršaj u istoriji ratova, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 tenkova sa obe strane. Nemci su angažovali 50 divizija, od kojih 14 oklopnih i dve motorizovane, ali su pretrpeli poraz - izgubili su pola miliona vojnika i 2.900 tenkova - od kojeg se nikada nisu oporavili.

1783. - Rođen je Šarl Luj Avas, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << francuski pisac, novinar, osnivač novinske agencije "Avas". Rođen u Roanu, Avas je osmislio tada novi koncept specifičnog agencijskog novinarstva. "Agenciju Avas" najstariju na svetu, osnovao je 1835. Kao novinska agencija "Avas" je postojao do 1945. kada je nacionalizovan nakon pada višijevskog režima u Francuskoj. Iz nje je izrastao današnji francuski "Frans pres".

1791. - Džordž Hemond je postavljen za prvog ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva u SAD.

1811. - Venecuela je postala prva latinoamerička država koja je proglasila nezavisnost od Španije.

1830. - Francuske kolonijalne trupe su zauzele grad Alžir u Alžiru, tada pod vlašću Osmanskog carstva. Alžir je ostao pod francuskom upravom do 1962, kad je posle oslobodilačkog rata izborio nezavisnost.

1833. - Umro je francuski hemičar Žozef Nisefor Nieps, pionir fotografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820, prvi je u svetu uspeo da fiksira sliku dobijenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče prekrivene osetljivim slojem asfaltnog laka.

1857. - Rođena je nemačka revolucionarka Klara Cetkin, jedan od osnivača ženskog međunarodnog radničkog pokreta i Komunističke partije Nemačke, na čiji je predlog 8. mart proglašen Međunarodnim danom žena.

1879. - Rođen je američki teniser i političar Dvajt Dejvis, koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija "Dejvis kup". Pod predsednikom SAD Kelvinom Kulidžom bio je ministar rata od 1925. do 1929.

1880. - Rođen je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik, koji je počeo da nastupa već u osmoj godini života, stekavši ugled jednog od najvećih violinskih virtuoza svog vremena. Dela: "Američka simfonija u a-molu", šest koncerata za violinu i orkestar, simfonijske varijacije za violinu i kamerni orkestar, kraće kompozicije za violinu i klavir.

1889. - Umro je srpski pisac Jakov Ignjatović. Bio je izraziti realista. Posle završenog pravnog fakulteta radio je u rodnoj Sent Andreji kao advokat, a u toku revolucije 1848. bio je poslanik Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i član Glavnog odbora Vojvodine. Napisao je devet romana, 17 pripovedaka, knjigu memoara i veliki broj publicističkih i političkih članaka. U romanima je opisivao život vojvođanskih Srba (i uopšte ugarskih Srba). Dela: romani "Trpen-spasen", "Milan Narandžić", "Čudan svet", "Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja", "Stari i novi majstori", "Patnica".

1901. - Rođen je ruski pozorišni režiser i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, jedan od utemeljivača

parodijsko-satiričnog žanra minijatura i romansi s lutkama i osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka, jedinstvenog u svetu.

1911. - Rođen je francuski državnik Žorž Pompidu, predsednik Francuske od 1969. do 1974. Šef države postao je posle ostavke Šarla de Gola. S De Golom je blisko sarađivao od 1945, u međuvremenu je bio direktor Rotšildove banke, šef De Golovog kabineta i član Ustavnog saveta, a od 1962. do 1968. predsednik vlade.

1932. - U Portugalu je Predsednik Vlade postao ekonomski stručnjak Antonio da Oliveira Salazar, koji je 1933. ustanovio specifičan politički sistem, po imenu "Nova država". Bio je to izrazito desno orjentisan sistem okončan tek 1974, četiri godine posle njegove smrti.

1941. - U Beogradu su u Drugom svetskom ratu Nemci osnovali logor na Banjici, kroz koji su do oktobra 1944. prošle desetine hiljada ljudi, uglavnom Srba i Jevreja.

1943. - Ofanzivom nemačkih snaga na položaje Crvene armije iz pravca Orela i Harkova, u Drugom svetskom ratu je počela Kurska bitka, najveći tenkovski okršaj u istoriji ratova, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 tenkova sa obe strane. Nemci su angažovali 50 divizija, od kojih 14 oklopnih i dve motorizovane, ali su pretrpeli poraz - izgubili su pola miliona vojnika i 2.900 tenkova - od kojeg se nikada nisu oporavili.

1959. - Predsednik Indonezije Ahmed Sukarno je raspustio indonežansku skupštinu i preuzeo dikatatorska ovlašćenja.

1975. - Zelenortska ostrva su dobila nezavisnost posle 500 godina pod portugalskom vlašću.

1975. - Američki teniser Artur Eš je u finalu pobedio zemljaka Džimija Konorsa, postavši prvi afroamerikanac u dugoj istoriji turnira u Vimbldonu koji je pobedio na najprestižnijem svetskom teniskom takmičenju.

1977. - General Mohamad Zija ul Hak zbacio je u Pakistanu vojnim udarom predsednika vlade Zulfikara Ali Buta.

1980. - Švedski teniser Bjorn Borj peti put uzastopno pobedio je na turniru u Vimbldonu, što nikom do tada nije uspelo.

1990. - Skupština Srbije usvojila je Zakon o prestanku rada Skupštine i Izvršnog veća Kosova i Metohije zbog secesionističkog delovanja i nastojanja da se stvori "Republika Kosovo".

1994. - Palestinski vođa Jaser Arafat doputovao je na Zapadnu obalu posle 27 godina u izbeglištvu i najavio preobražaj teritorija pod palestinskom samoupravom u državu Palestina, s prestonicom u istočnom Jerusalimu.

2003. - Dve Čečenke, islamske teroristkinje-samoubice, aktivirale su eksploziv ispred ulaza u moskovski aerodrom "Tušino", gde je održavan veliki rok koncert. Poginulo je 18 ljudi.

2006. - Umro je osnivač američke korporacije "Enron" Kenet Lej, koji je mesec dana ranije proglašen krivim zabog bankrota ovog energetskog giganta. Pretila mu je zatvorska kazna u trajanju od 30 godina pošto je proglašen krivim za prevaru i zaveru u jednom od najvećih slučajeva prevare u američkoj korporativnoj istoriji. "Enron", nekad sedma najveća kompanija u SAD, bankrotirala je nešto manje od tri meseca nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. u Njujorku.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.