Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 28.Sep.2011, 02:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Crvena armija ušla u Srbiju

NOVI SAD -

Na današnji dan 1944. godine jedinice Crvene armije prešle su, tokom Drugog svetskog rata, u Srbiju iz Rumunije, na osnovu prethodnog dogovora Tito-Staljin, što je imalo dalekosežne posledice pošto je prisustvo sovjetskih jedinica definitivno označilo promenu sistema u tadašnjoj Jugoslaviji po okončanju rata.

Danas je sreda, 28. septembar, 271. dan 2011. Do kraja godine ima 94 dana.

48. p.n.e - Rimski vojskovodja i državnik Gnej Pompej >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << ubijen je u Egiptu, gde se sklonio pošto ga je u bici kod Farsale porazio Gaj Julije Cezar. Učestvovao je u gušenju ustanka rimskih robova koji je od 71. do 69. pre nove ere predvodio Spartak, a glas velikog vojskovodje stekao je 66. p.n.e. pobedom nad pontskim kraljem Mitridatom VI Eupatrom, čime je učvrstio rimsku vlast u Maloj Aziji. Osvojio je Jerusalim 61. p.n.e, a godinu dana kasnije sa Cezarom i Krasom stvorio je Prvi trijumvirat, na šta je bio prinudjen jer ga je Senat sprečio da uspostavi ličnu diktaturu. U borbi za primat kasnije se udružio sa Senatom, ali je i vlast i glavu izgubio porazom kod Farsale.

1066 - Normanski vojvoda Vilijam, budući engleski kralj Vilijam I Osvajač, iskrcao se sa svojom vojskom kod Pevensija u južnoj engleskoj pokrajini Saseks i započeo osvajanje Engleske.

1803 - Rodjen je francuski pisac Prosper Merime. Odlikovao ga je ugladjen i sažet stil. Njegove novele "Karmen" i "Kolomba" inspirisale su njegovog sunarodnika Žorža Bizea da komponuje opere. Ostala dela: istorijski roman "Hronika vremana Šarla IX", novele "Mateo Falkone", "Zauzimanje utvrdjenja", "Tamango", "Etrurska vaza", "Lokis", "Seljačka buna".

1841 - Rodjen je francuski državnik Žorž Benžamen Klemanso, istaknuti francuski političar, predsednik vlade od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920. Bio je ministar rata u kritičnim danima Prvog svetskog rata. Po obrazovanju lekar, bio je levo orijentisan, izraziti antiklerikalac. Imao je važnu ulogu na Vesajskoj konferenciji posle Prvog svetskog rata.

1864 - U Londonu je osnovana Prva internacionala, prva medjunarodna revolucionarna organizacija radnika, za koju je Statut i Osnivački manifest izradio Karl Marks.

1891 - Umro je američki pisac Herman Melvil, autor romana "Mobi Dik", oštrouman kritičar američkog društva, pri čemu je majstorski koristio simbole i alegoriju. Ostala dela: "Tajpi", "Omu", "Bili Bad".

1895 - Umro je francuski hemičar i biolog Luj Paster, pronalazač vakcine protiv besnila, antraksa i crvenog vetra. Otkrio je i da se hrana može konzervisati sprečavanjem razmnožavanja bakterija, zahvaljujući čemu je razvijen postupak nazvan "pasterizacija". Osnivač je mikrobiologije i stereohemije i organizovao je 1888. čuveni institut u Parizu, nazvan njegovim imenom.

1900 - Rodjen je Boris Jefimov, karikaturista. Bio je satiričar, ilustrator, propagandista. Rodonačelnik je čitavog novog pravca sovjetske karikature. Omiljeni Staljinov karikaturista godine 1945. u svojstvu specijalnog dopisnika sovjetske državne agencije, prisustvovao je Nirnberškom procesu.

1902 - Umro je francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Pisao je pripovetke, drame, književnu i umetničku kritiku, polemičke članke, borio se strasno za pravdu i napredak. Otvorenim pismom 1898. predsedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror", odlučujuće je doprineo rehabilitaciji kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdavanje Nemačkoj vojnih tajni i osudjenog na doživotnu robiju. Snagom talenta i strasnim ubedjenjima snažno je uticao na savremenike, ne samo u Francuskoj. Dela: romani "Nana", "Žerminal", "Slom", "Trovačica", "Zver čovek", "Novac", "Zemlja" (iz ciklusa od 20 romana pod zajedničkim naslovom "Rugon-Makarovi"), "Plodnost", "Rad", "Istina" (iz ciklusa "Četiri jevandjelja"), "Tri grada: Lurd, Rim, Pariz", rasprava "Eksperimentalni roman".

1914 - Umro je srpski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović Mokranjac. Bio je horovodja Beogradskog pevačkog društva i član Srpske kraljevske akademije. Muziku je studirao na Velikoj školi u Beogradu i na konzervatorijumima u Minhenu, Rimu i Lajpcigu, a po povratku u otadžbinu osnovao je Srpsku muzičku školu i Beogradski gudački kvartet. Njegove kompozicije odlikuje izvanredan, umnogome neprevazidjen, smisao za umetničku obradu narodnih pesama, pri čemu su rukoveti vrhunski domet naše muzike, a crkvena pojanja nesumnjivo medju najistaknutijim delima celokupnog pravoslavnog bogosluženja. Napisao je i više muzikoloških studija. Dela: 15 "Rukoveti", "Primorski napevi", "Kozar", solo pesma "Lem-Edim", scenska muzika za "Ivkovu slavu", crkvena muzika "Opelo", "Akatist Bogorodici", "Liturgija".

1924 - Rodjen je italijanski filmski glumac Marčelo Mastrojani, jednako uspešan kao komičar, romantični heroj, dramski glumac, ljubavnik i tumač uloga u filmovima hermetičnog intelektualizma. Filmovi: "Devojke sa Španskog trga", "Hronika o siromašnim ljubavnicima", "Bele noći", "Sladak život", "Razvod na italijanski način", "Noć", "Porodična hronika", "Osam i po", "Privatan život", "Leo poslednji", "Miris žene".

1928 - Rodjena je američka pevačica Koko Tejlor, poznata kao "kraljica bluza". Crnoputa pevačica karakterističnog glasa, čije je pravo ime Kora Volton, rodjena je u Memfisu. Njen prvi veliki hit "Wang Dang Doodle" iz 1967. prodao se u više od milion primeraka. Dobitnica je brojnih priznanja, medju kojima je i jedan Gremi (1984). Njen karakterističan reski glas inspirisao je mnoge, poput Dženis Džoplin i Boni Rajat.

1934 - Rodjena je francuska filmska glumica Brižit Bardo, najveći filmski erotski simbol. Stekla je nezapamćenu popularnost u vreme kada se pojavila kao mlada glumica. Njeni filmovi izvesno vreme bili su najunosniji izvozni artikal Francuske. Rano je prestala da se bavi glumom i posvetila se zaštiti životinja. Filmovi : "I Bog stvori ženu", "Žena i njena igračka", "U slučaju nesreće", "Istina", "Babet ide u rat", "Privatan život", "Prezir", "Odmor ratnika", "Parižanka", "Viva Marija".

1949 - Moskva je jednostrano otkazala ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, što su sledile ostale zemlje "socijalističkog lagera" - Madjarska 30. septembra, Bugarska i Rumunija 1. oktobra, Čehoslovačka 4. oktobra 1949.

1966 - Umro je francuski pisac Andre Breton. U psihoanalizi je video sredstvo za otkrivanje umetničke istine. Pokušao je da u prvom i drugom Nadrealističkom manifestu 1924. i 1930. primeni takav stav na teoriju umetnosti, stvorivši teorijsku osnovu nadrealizma. Sa francuskim piscima Lujom Aragonom i Filipom Supoom osnovao je 1919. časopis "Literatura", organ dadaističkog pokreta. Vlada u Višiju zabranila je 1941. njegovu "Antologiju crnog humora", posle čega je izbegao u SAD. Vratio se 1946. i u Parizu je 1947. organizovao Medjunarodnu nadrealističku izložbu. Dela: "Nadrealistička revolucija", "Nadja", "Sjaj zemlje", "Izgubljeni koraci", "Praskozorje", "Fatamorgana", "Nadrealizam i slikarstvo".

1970 - Umro je egipatski državnik Gamal Abdel Naser, šef države od 1956, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vodja zavereničke vojne organizacije "slobodni oficiri" i inicijator udara 23. jula 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk I. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. postao je predsednik Ujedinjene Arapske Republike (unija Egipta i Sirije), koja se raspala 1961. Posle vojne katastrofe Arapa u ratu protiv Izraela 1967. dao je ostavku, ali su ga gradjani referendumom vratili na položaj predsednika Egipta.

1978 - Umro je papa Jovan Pavle I, poglavar rimokatoličke crkve samo 33 dana. Njegove ideje koje je izložio na samom početku pontifikata veoma su uznemirile vatikansku kuriju. Od 1969. bio je arhiepiskop Venecije, a za papu je izabran 26. avgusta 1978. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima.

1989 - U izbeglištvu na Havajima umro je bivši filipinski diktator Ferdinand Edralin Markos, koji je 22 godine vladao Filipinima. U Drugom svetskom ratu bio je gerilac antijapanskog pokreta otpora. Godine 1959. postao je predsednik Senata, a 1965. nadmoćnom većinom izabran je za šefa države. Bio je u početku veoma popularan, pa je ponovo izabran za predsednika 1969. Na kraju drugog mandata trebalo je da se povuče sa vlasti, ali je u septembru 1972. zaveo vanredno stanje, uz podršku SAD. Zbačen je 1986. na talasu narodnog revolta, posle čega je pobegao na Havaje.

1990 - Skupština Srbije usvojila je Ustav kojim je ukinuto ustavno rešenje iz 1974. Ustavom iz 1990. uveden je višepartijski sistem. Pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija zadržale su autonomiju, ali bez atributa državnosti.

1990 - Umro je italijanski pisac Alberto Moravija. Stekao je slavu delima o moralnoj degeneraciji italijanske buržoazije. Pisao je romane, pozorišne komade, priče, eseje, putopise, filmsku i pozorišnu kritiku. Dela: romani "Ravnodušni ljudi", "Prezir", "Rimljanka", "Dosada", "Konformist", "Čočara", "Ja i on", "Pažnja", "Godina 1934", "Unutrašnji život", priče "Automat", "Rimske priče", "Drugi život".

1994 - U najvećoj mirnodopskoj pomorskoj nesreći u Evropi, više od 900 ljudi poginulo je kad je u nevremenu u Baltičkom moru naspram finske obale potonuo feribot "Estonija".

1995 - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija potpisali su u Vašingtonu sporazum o vraćanju većeg dela Zapadne obale pod palestinsku samoupravu.

2000 - Umro je kanadski državnik Pjer Eliot Trudo, koji je s prekidima vodio zemlju 16 godina. Prvi put izabran je za predsednika vlade 1968. i na vlasti je ostao do 1979. a potom je ponovo predvodio vladu Kanade od 1980. do 1984. Na čelu Liberalne partije bio je od 1968. do 1984.

2003 - Umro je američki filmski režiser grčkog porekla Elija Kazan, dobitnik nagrade Američke filmske akademije za životno delo. Njegovih sedam filmova dobilo je čak 20 Oskara u raznim kategorijama, uključujući dva za režiju. Filmovi: "Džentlmenski sporazum" (Oskar), "Na dokovima Njujorka" (Oskar), "Istočno od raja", "Sjaj u travi", "Viva Zapata", "Bumerang", "Panika na ulicama", "Bejbi Dol", "Divlja reka", "Amerika, Amerika", "Posetioci", "Tramvaj nazvan želja".

2005 - Američki vojni sud osudio je Lindi Ingland, pripadnicu vojske SAD, koja se na fotografiji snimljenoj u bagdadskom zatvoru Abu Graib vidi kako drži jednog nagog iračkog zatvorenika kaišem oko vrata. Osudjena je na tri godine zatvora zbog zlostavljanja zatvorenika.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...