Vremeplov (3.8.2010)

Izvor: RTS, 03.Avg.2010, 09:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov (3.8.2010)

Na današnji dan moreplovac Kristifor Kolumbo krenuo na put preko Atlantika, otvorena "Milanska skala", i umro ruski književnik, disident i nobelovac Aleksandar Solženjicin.

Na današnji dan 1492. godine moreplovac Kristifor Kolumbo brodom "Santa Marija" isplovio je iz luke Palos de la Frontera na put preko Atlantika. Kolumbo je bio istraživač i trgovac koji je prvi prešao Atlantski okean i otkrio Ameriku 1492. godine pod zastavom Kastilje (Španija). Verovao je da >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << je Zemlja relativno mala lopta i tvrdio je da se brodom može doći do Dalekog istoka ploveći na zapad. Njegova pogrešna procena Zemljinog obima i, u skladu s time, pogrešno proračunate zalihe hrane i pića ponetih na put, mogle su da dovedu do propasti njegove ekspedicije, ali, na sreću, na putu mu "se isprečio" u to vreme nepoznati kontinent Amerika. Ipak, Kolumbo je umro misleći da je otkrio put za Indiju, a ne novi kontinent, Ameriku, kako je kasnije dokazao Amerigo Vespuči, po kome je kasnije ovaj kontinent i dobio ime.

1778.- Otvorena "Milanska skala". Kada je 1776. godine požar uništio najlepše milansko pozorište "Teatro Regio Ducale", austrijska carica Marija Terezija dodelila je gradski prostor na kome je bila crkva Santa Maria dela Skala, za potrebe novog pozorišta. Crkva je srušena i na tom mestu je dvorski arhitekta Đuzepe Pjermarini, za samo dve godine, sagradio najlepše pozorište u Italiji, nazvano "Teatro ala Skala". Na svečanom otvaranju, 3. avgusta 1778. godine, izvedena je opera "Zahvalna Evropa" Antonija Salijerija. Narednih godina ovde su doživele svoje prvo izvođenje opere Rosinija, Belinija, Donicetija, Verdija, Pučinija i drugih italijanskih kompozitora. U Skali su nastupali slavni pevači: Karuzo, Melba, Gilji, Šaljapin, Marija Kalas...Pozorišna sala ima 3.600  mesta, a veličanstvena pozornica prostrana je kao 3 teniska terena, dok kulise, kostimi i rekviziti mogu opslužiti čak 200 predstava. Sezona traje 11 meseci, a uz opere, izvode se baleti i koncerti, tradicionalni i savremeni repertoar.

216. p.n.e.- Kartaginski vojskovođa Hanibal u Drugom punskom ratu kod Kane, naneo najteži poraz Rimljanima u istoriji Rimskog carstva - ubijeno je oko 50 hiljada rimskih    vojnika, a u Rimu se u panici govorilo "Hanibal ante  portas".

1862.- Američki profesor Dažozefus Lister prvi put, za vreme Građanskog rata u  Americi, primenio antisepsa - sistem primenom sterilnog zavoja i karbolne  kiseline

1875.- Na Cetinju osnovan Crveni krst  Crne Gore

1903.- Rođen Dušan Baranin, književnik

(Žabljak, 03. 08. 1903 - Beograd, 01. 09. 1978)

1904.- Proradila prva radio - telegrafska stanica na Balkanu, na  brdu Volujica, iznad Bara

1924.- Umro Džozef Konrad, engleski književnik

(Berdičevo, 06. 12. 1857 - Bišopsburn,  03. 08. 1924)

1930.- Rođena Florika Štefan, književnica i prevodilac

(Lokve, 03. 08. 1930)

1936.- Američki atletičar Džesi Ovens (Džems Klivlend) osvojio u skoku u dalj prvu od 4 zlatne medalje na Olimpijskim igrama u  Berlinu

1939.- Rođen Ljubiša Petruševski, oboista, profesor i dekan Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, član Simfonijskog orkestra RTB-a

(Kumanovo, 03. 08. 1939 - Beograd, 30. 08. 2002)

1954.- Umrla Gabrijel Sidon Kolet, francuska književnica, akademik

(Jon, 28. 01. 1873 - Pariz, 03. 08. 1954)

1958.- Američka atomska podmornica "Nautilus" prvi put prošla ispod ledenog    pokrivača Severnog pola

1977.- Umro Makarios Treći, kiparski arhiepiskop, prvi predsednik nezavisnog Kipra   (Ano Panala, 13. 08. 1913 - Nikozija, 03. 08. 1977)

1994.- Savezna Republika Jugoslavija uvela sankcije Republici Srpskoj  i  uspostavila    blokadu na Drini

1997.- Umro Vilijam Barouz, američki književnik

(Sent Luis, 05. 02. 1914 - Lorens, 03. 08. 1997)

2002.- Umrla Karmen Silvera, britanska pozorišna, filmska i TV glumica

(Toronto, 02. 06. 1922 - London, 03. 08. 2002)

2006.- Umrla Elizabet Švarckof, operska pevačica

(Jarocin,  09. 12. 1915 - Šruns, 03. 08. 2006)

2008.- Umro Aleksandar Solženjicin, ruski književnik, disident, nobelovac  (Kislovodsk, 11. 12. 1918 - Trojice Likov,  03. 08. 2008)       

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.