Izvor: RTS, 29.Dec.2009, 08:50 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vremeplov (29. decembar)
Smrt guslara i pesnika Filipa Višnjića i rođenje Dobrice Ćosića, književnika, političara i državnika obeležili današnji dan kroz istoriju.
Godine 1835. umro je srpski guslar i pesnik Filip Višnjić, "Homer srpske epske književnosti". Rodom Srbin iz Bosne, slep od osme godine, krstario je srpskim zemljama od Temišvara do Skadra, od Banja Luke do Smedereva, i pevao o borbama protiv Turaka. Priključio se 1809. godine Prvom srpskom ustanku i postao "pesnik bune". Posle >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << sloma ustanka 1813. godine prešao je u Srem i nastanio se u selu Grk (sadašnje Višnjićevo) u kojem je ostao do smrti. U Sremu je 1815. godine upoznao Vuka Karadžića, koji je zapisao mnoge njegove pesme, kao što su "Početak bune na dahije", "Boj na Mišaru", "Knez Ivo od Semberije", "Smrt Marka Kraljevića".
Na današnji dan 1921. rođen je Dobrica Ćosić, književnik, političar i državnik, prvi predsednik SRJ, akademik. Ćosić jedan je od naših najvećih romansijera i esejista. Prvim romanom "Daleko je sunce", objavljenim 1951. predstavio se kao pisac strasno zainteresovan za revoluciju u njenom humanom vidu. U literaturu je na velika vrata ušao romanom "Koreni" u kojem je opisujući selo i prve izdanke građanstva obrenovićevske Srbije ispoljio moćan talenat za poniranje u najdublje slojeve ljudske psihe. Njegov roman "Vreme smrti", velika je freska srpskog društva uoči i u vreme Prvog svetskog rata. Od ostalih dela pomenimo romane: "Deobe", "Vreme vlasti", trilogiju "Vreme zla", "Otkriće", knjigu članaka "Sedam dana u Budimpešti", eseje "Akcija", "Moć i strepnje", "Odgovornost", "Stvarno i moguće". Dobitnik je nagrada kritike "NIN"-a za romane "Koreni" i "Deobe", "Njegoševe nagrade" za trilogiju "Vreme zla" i nagrada "Meša Selimović" i "Svetozar Ćorović" za "Vreme vlasti". Posebnu zanimljivost predstavljaju Ćosićeve dnevničke beleške, koje je vodio od 1952. godine i koje doprinose proučavanju naše novije istorije. Delom "Kosovo" Ćosić je zaokružio svoje istorijsko viđenje najbolnijeg srpskog problema.
1876. - Rođen Pablo Kazals, španski violončelista (Barselona, 29. 12. 1876 - San Huan, 22. 10. 1973)
1894.- Umrla Kristina Georgina Roseti, engleska književnica (London, 05. 12. 1830 - London, 29. 12. 1894)
1920.- Objavljena "Obznana" Vlade Kraljevine SHS o zabrani legalnog delovanja KPJ
1924. - Umro Karl Špiteler, švajcarski književnik, nobelovac (Lieštal, 24. 04. 1845 - Lucern, 29. 12. 1924)
1926. - Umro Rajner Marija Rilke, austrijski književnik (Prag, 04. 12. 1875 - Val Mon, 29. 12. 1926)
1928. - Rođena Danica Aćimac, pozorišna, filmska i TV glumica (Beograd, 29. 12. 1928 - Beograd, 11. 06. 2009)
1974. - Rođena Lena Bogdanović, filmska i TV glumica (Novi Sad, 29. 12. 1974)
1981. - Umro Miroslav Krleža, književnik, akademik (Zagreb, 07. 07. 1893 - Zagreb, 29. 12. 1981)
1984. - Umro Gvido Tartalja, književnik (Zagreb, 25. 01. 1899 - Beograd, 29. 12. 1984)
2001. - Umro Vladimir Stejin, profesor Muzičke škole "Mokranjac" i direktor škole "Dr Vojislav Vučković" u Beogradu (- Beograd, 29. 12. 2001)
2001. - Umro Srboljub Sekulić, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu (Niš, 10. 08. 1933 - Beograd, 29. 12. 2001)
2006. - Umro Blagoje Vidinić, fudbalski golman, reprezentativac (Skoplje, 11. 06. 1934 - Strazbur, 29. 12. 2006)
2007. - Umro Jerži Kavalerovič, poljski filmski reditelj, osnivač poljske filmske skole (Gvozdec, 19. 01. 1922 - Varšava, 29. 12. 2007)
2008. - Umro Vladislav Lalicki, scenograf, kostimograf i slikar (Šabac, 01. 06. 1935 - Beograd, 29 .12. 2008)
2008. - Umro Frederik Habard, američki džez-trubač (Indijanapolis, 07. 04. 1938 - Šerman Oks, 29. 12. 2008)
