Izvor: RTS, 23.Apr.2009, 09:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vremeplov (23. april)
Svetski dan knjige i autorskih prava slavi se u čast dvojice velikana svetske književnosti, Vilijema Šekspira i Migela de Servantesa, koji su obojica umrli istog dana iste godine, 23. aprila 1616.
Vilijem Šekspir, engleski književnik (Stratford na Ejvonu, 23. 04. 1564 - Stratford na Ejvonu, 23. 04. 1616), najveći engleski i svetski dramski pisac, na pozorišnoj sceni najpre se pojavio kao glumac, a potom kao autor dramskih dela. U Londonu je 1592. godine, prikazana drama o >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Henriju Šestom. Pripadao je glumačkoj trupi, koja je sagradila svoje pozorište, čuveni "Glob teatar", a kasnije je kao "Kraljevska glumačka družina" nastupala na dvoru.
Šekspir je pisao istorijske komade, drame i komedije. Vremenski, njegovo stvaralaštvo se može podeliti u dva dela: prvom pripadaju "kraljevske drame" iz engleske istorije - "Henri Šesti", "Ričard Treći", "Ričard Drugi", "Henri Četvrti", "Henri Peti" i komedije - "Ukroćena goropad", "Komedija zablude", "Dva plemića iz Verone", "San letnje noći", "Mletački trgovac", "Mnogo buke ni oko čega", "Vesele žene Vindzorske" i "Kako vam drago".
U drugom su nastale tragedije: "Julije Cezar", "Hamlet", "Otelo", "Kralj Lir", "Magbet", "Timon Atinjanin", "Antonije i Kleopatra", kao i tri scenska dela - "Troil i Kresida", "Sve je dobro što se dobro svrši" i "Mera za meru". Svoj književni rad okončao je komadima: "Perikle", "Zimske priče" i "Oluja". U jugoslovenskoj književnosti prvi prevodi Šekspira javljaju se početkom 19. veka, a sabrana dela kod nas su prvi put objavljena 1963. godine. Prva Šekspirova drama izvedena u Narodnom pozorištu u Beogradu 1869. godine bila je "Mletački trgovac".
Migel de Servantes Saavedra, španski književnik (Alkala de Henares, 09. 10. 1547 - Madrid, 23. 04. 1616) pre nego što je postao pisac, bio je vojnik. U bici kod Lepanta ostao je bez ruke. U zatvoru u Valensiji, gde je zatočen zbog pronevere, napisao je prva poglavlja svog dela "Don Kihot", objavljenog 1605. godine pod naslovom "Oštroumni vitez Don Kihot od Manče". U njemu je Servantes genijalnim humorom i satirom kritikovao feudalno društveno uređenje Španije i razobličio inkviziciju. Bio je to prvi realistički roman španske književnosti kojim se pisac obračunava sa prevaziđenim svetom viteških romana. Don Kihot je postao jedan od najpopularnijih likova svetske literature, a roman je preveden na gotovo sve svetske jezike. Servantes je napisao još oko 30 drama, zbirku pripovedaka "Uzorne priče", iz koje je poznata novela "Ciganka", zatim "Osam komedija i osam međuigara", a pred smrt roman "Radovi Persilesa i Sigismunde", koji se smatra njegovim književnim zaveštanjem.
1815. - U Takovu doneta odluka o početku Drugog srpskog ustanka
1838. - Uspostavljena prva redovna transatlantska parobrodska linija između Engleske i SAD
1850. - Umro Vilijem Vordsvort, engleski književnik(Kokermaunt, 07. 04. 1770 - Rajdal Maunt, 23. 04. 1850)
1858. - Rođen Maks Ludvig Plank, nemački fizičar, tvorac kvantne teorije, nobelovac (Kil, 23. 04. 1858 - Getingen, 04. 10. 1947)
1867. - Rođen Jaša Prodanović, političar, državnik, književnik i književni kritičar, akademik (Čačak, 23. 04. 1867 - Beograd, 01. 05. 1948)
1880. - Rođen Mihail Mihajlovič Fokin, ruski baletski igrač, koreograf i pedagog (Petrograd, 23. 04. 1880 - Njujork, 22. 08. 1942)
1891. - Rođen Sergej Sergejevič Prokofjev, ruski kompozitor i pijanista (Soncovka, 23. 04. 1891 - Moskva, 05. 03. 1953)
1897. - Rođen Lester Bouls Pirson, kanadski državnik i diplomata, nobelovac (Toronto, 23. 04. 1897 - Otava, 27. 12. 1972)
1899. - Rođen Vladimir Nabokov, ruski književnik (Petrograd, 23. 04. 1899 - Montre, 02. 07. 1977)
1913. - Esad - paša Toptani predao Skadar crnogorskoj vojsci u Prvom balkanskom ratu
1916. - Rođen Ivo - Lola Ribar, omladinski tribun, sekretar SKOJ-a, urednik listova "Student" i "Mladost", narodni heroj (Zagreb, 23. 04. 1916 - Glamoč polje, 27. 11. 1943)
1920. - Rođen Ugo Piro, italijanski scenarista, dobitnik "Oskar"-a (Salerno, 24. 04. 1920 - Rim, 18. 01. 2008)
1922. - Rođen Fadil Hadžić, književnik, novinar i filmski reditelj (Bileća, 23. 04. 1922)
1928. - Rođena Širli Templ, američka filmska glumica i diplomata (Santa Monika, 23. 04. 1928)
1933. - Rođen Vartkes Baronijan, kompozitor, muzički urednik RTB-a, profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu (Beograd, 23. 04. 1933 - Beograd, 21. 03. 1993)
1934. - Rođen Miodrag Ilić, književnik, novinar i urednik RTS-a (Beograd, 23. 04. 1934)
1936. - Rođen Roj Orbison, američki rok - muzičar (Vink, 23. 04. 1936 - Medison, 09. 12. 1988)
1946. - Enriko Pjađo patentirao motocikl "vespa"
1964. - Otvoren Teatar na Taganjki u Moskvi
1986. - Umro Oto Preminger, američki filmski reditelj (Beč, 05. 12. 1906 - Njujork, 23. 04. 1986)
1998. - Umro Konstantin Karamanlis, grčki političar i državnik, predsednik Grčke (Prota, 23. 02. 1907 - Atina, 23. 04. 1998)
1999. - U NATO agresiji bombardovana zgrada RTS-a u Aberdarevoj ulici Poginuli: Jelica Munitlak (28), šminker, Ksenija Banković (28), video - mikser, Darko Stoimenovski (26), tehničar u razmeni, Nebojša Stojanović (27), tehničar u masteru, Dragorad Dragojević (27),radnik obezbeđenja, Dragan Tasić (31), električar, Aleksandar Deletić (31), kamerman, Slaviša Stevanović (32), tehničar, Siniša Medić (32), dizajner programa, Ivan Stukalo (34), TV realizator, Dejan Marković (39), radnik obezbeđenja, Milan Joksimović (47), radnik obezbeđenja, Branislav Jovanović (50), tehničar u masteru, Milovan Janković (59), precizni mehaničar, Tomislav Mitrović (61), režiser programa i Slobodan Jontić (54), monter.
2005. - Umro ser Džon Mils, britanski glumac, dobitnik "Oskar"-a (Feslikstou, 22. 02. 1908 - Denem, 23. 04. 2005)
2007. - Umro dr Mihailo Bjelica, profesor istorije novinarstva, direktor Jugoslovenskog instituta za novinarstvo (Vrbica (Nikšić), 1933 - Beograd, 23. 04. 2007)
2007. - Umro Boris Nikolajevič Jeljcin, ruski političar i državnik, prvi predsednik Ruske federacije (Butka, 01. 02. 1931 - Moskva, 23. 04. 2007)
