Izvor: RTS, 14.Jul.2010, 08:50 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vremeplov (14.7.2010)
Rođenje književnika i nobelovca Isaka Baševisa Singera i pozorišnog, filmskog i TV reditelja Ingmara Bergmana, obeležili današnji dan kroz istoriju.
Na današnji dan 1904. rođen je Isak Baševis Singer, književnik, nobelovac. Singer je dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978., čija su dela inspirisana tradicijom i folklorom Jevreja u Istočnoj Evropi, preciznije Galiciji. Ova oblast je istorijski pripadala Poljskoj, sa čestim menama kroz istoriju. Danas je podeljena >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << između Poljske i Ukrajine. Jevrejska zajednica u toj oblasti imala je brojne specifičnosti - i one su najčešća tema njegovih dela. Preselio se u SAD 1935. Dela: romani "Satana u Goraju", "Moskatovi", "Mađioničar iz Lublina", "Rob", "Imanje", "Posed", "Neprijatelji: ljubavna priča", "Šoša", zbirke priča "Gimpel luda", "Spinoza iz Pijačne ulice", "Kratki petak", "Seansa i druge priče", "Strasti", "Stara ljubav", memoarske knjige "U sudnici mog oca", "Dečak u traganju za Bogom", "Mladić u traganju za ljubavlju", "Izgubljen u Americi".
Godine 1918. rođen je Ingmar Bergman, švedski pozorišni, filmski, radio i TV reditelj, dobitnik "Oskar"-a. Ingmar Bergman je posle studija na Univerzitetu u Stokholmu bio pomoćnik direktora Kraljevske opere u Stokholmu, a zatim direktor nekoliko pozorišta. Režirao je u Malmeu, Stokholmu, Geteborgu, Londonu, Kopenhagenu, Oslu. U svojoj dugoj stvaralačkoj karijeri ostvario je preko 50 dugometražnih igranih filmova, među kojima i nekoliko remek - dela sedme umetnosti: "Osmesi letnje noći", "Sedmi pečat", "Divlje jagode", "Devičanski izvor", "Strast", "Dodir", "Čarobna frula", "Zmijsko jaje", "Fani i Aleksandar"...U njima Bergman uspeva da spoji filozofska meditiranja o smislu egzistencije uopšte, sa do savršenstva iznijansiranim briljantnim filmskim jezikom. Za svoj umetnički rad nagrađen je sa tri "Oskar"-a.
1789.- Počela Francuska buržoaska revolucija - pad Bastilje
1808.- Usponom na Mon Blan Francuskinja Mari Paradi postala prva žena koja je osvojila najviši evropski vrh
1857.- Rođen Henrik Pontopidan, danski književnik, nobelovac (Fredericija, 14. 07. 1857 - Kopenhagen, 21. 08. 1943)
1865.- Osvojen alpski vrh Materhorn
1887.- Umro Alfred Krup, nemački industrijalac (Esen, 26. 04. 1812 - Esen, 14. 07. 1887)
1889.- Osnovana Druga internacionala
1889.- Rođen dr Ante Pavelić, hrvatski političar, ustaški poglavnik, prvi predsednik Vlade Nezavisne Države Hrvatske, ratni zločinac (Bradina, 14. 07. 1889 - Madrid, 28. 12. 1959)
1902.- Osnovana "Prosvjeta", srpsko kulturno - prosvetno društvo u Sarajevu
1913.- Rođen Džerald Ford, političar i državnik, predsednik SAD (Omaha, 14. 07. 1913 - Ranč Miraž, 26. 12. 2006)
1920.- Rođen Radenko Mišević, slikar, profesor i dekan Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu
(Rogatica, 14. 07. 1920 - Beograd, 15. 02. 1995)
1923.- Rođen Božidar Prodanović, slikar,profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (Pranjani, 14. 07. 1923 - Beograd, 24. 01. 2006)
1927.- Rođen Petar Otoranov, fotoreporter (Kikinda, 14. 07. 1927 - Beograd, 15. 01. 1997)
1930.- Rođen Dragoljub Mićunović, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, političar i državnik, predsednik Skupštine SRJ, predsednik Skupštine Srbije i Crne Gore, predsednik Političkog saveta Demokratske stranke (Skoplje, 14. 07. 1930)
1945.- Rođen Pavle Milić, rukovodilac PJ Programske službe TV Beograd (Beograd, 14. 07. 1945 - Beograd, 16. 05. 2007)
1954.- Umro Hasinto Benavente, španski književnik, nobelovac (Madrid, 12. 08. 1866 - Madrid, 14. 07. 1954)
1957.- Rođena Ljiljana Tica, manekenka i glumica (Zemun, 14. 07. 1957)
1965.- Umro Pavle Beljanski, diplomata i kolekcionar (Veliko Gradište, 19. 06. 1892 - Beograd, 14. 07. 1965)
2004.- Umro prof. dr Gavro Perazić, general, profesor Pravnog fakulteta u Podgorici, akademik (Godinje, 27. 02. 1923 - Beograd, 14. 07. 2004)
2006.- Umro Dragomir Felba, filmski, pozorišni i TV glumac (Skoplje, 07. 07. 1921 - Beograd, 14. 07. 2006)
2008.- Umro Svetislav Pavlović,filmski reditelj, osnivač beogradske škole dokumentarnog filma (Rogljevo, 1926 - Beograd, 14. 07. 2008)
2009.- Umro Dagmar Stojanović Videnović, akademski slikar - scenograf (Brno, 21. 04. 1943 - Beograd, 14. 07. 2009)
