Vreme je za zeljasto  povrće

Izvor: Blic, 24.Mar.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vreme je za zeljasto povrće

Kopriva, blitva, španać i svo drugo zeleno lisnato povrće sadrži najviše gvožđa, velike količine vitamina A, C, B2 i minerala, posebno kalcijuma, fosfora i kalijuma. Zbog svojih vlakana odlično utiče na probavu. Dobro je za srce, prevenciju tumora, a pri tom je ključna supstanca magnezijum. Dakle, vreme je za zelenu hranu.

Kopriva

Kopriva sadrži hlorofil, mineralne soli (kalcijum, kalijum, fosfor, gvožđe), vitamin C i provitamin A. Osim toga, u njoj je mnogo >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << flavonoida, triterpena, sterola i drugih sastojaka koji pozitivno utiču na naš organizam.

Preporučuje se: Zbog velike koncentracije gvožđa najčešće se preporučuje osobama koje boluju od anemije. Pored toga, poboljšava izlučivanje vode iz organizma, pozitivno utiče na reumatske tegobe i podstiče lučenje mleka kod dojilja. Veliku primenu ima i u kozmetici, a ekstrakt korena nalazi se u proizvodima protiv opadanja kose. Primenom gotovih preparata u propisanim dozama nuspojave nisu zapažene.

Oprez: Ipak, budite oprezni jer visoke doze mogu da izazovu crvenilo kože i opstipaciju. Kopriva se ne sme da se koristi nekuvana jer može da ošteti bubrege. S obzirom na to da utiče na pojačano lučenje mokraće, kod česte primene treba pripaziti na gubitak kalijuma i uzimati hranu bogatu tim mineralom.

Priprema: Sprema se kao blitva ili spanać.

Blitva

Blitva je izuzetno značajna zbog vitamina C, beta-karotina, kalijuma, mangana, gvožđa i kalcijuma, i, naravno, vlakana. Dobar je diuretik i veoma korisna za povećanje imuniteta.

Veoma je korisna za podizanje imuniteta, a i dobar je diuretik. Kao i sve lisnato povrće, ni blitva nema veliku energetsku vrednost, ali to uspešno nadoknađuje visokim sadržajem vitamina C i karotina (provitamin A) i obiljem mineralnih soli.

Dve vrste: Razlikujemo dve glavne vrste blitve, lisnatu, koja razvija rozetu krupnog, širokog i mesnatog lišća, i takozvanu rebrastu, koja ima jako razvijenu, sočnu i mesnatu stabljiku, odnosno peteljku, žute, zelene ili crvene boje. Lisnata se u kulinarstvu koristi slično spanaću kuvana i pomešana s krompirom, začinjena hladnim uljem, a dok je još vrlo mlada može se pripremati i sirova, kao salata. Druga vrsta ima mnogo dužu stabljiku nego lisnate sorte, a listovi su nešto manji.

Spanać

Spanać je izuzetno bogat antioksidansima koji su toliko bitni za nas jer nam pomažu da se izborimo sa slobodnim radikalima. Različita istraživanja su potvrdila da upravo ovi antioksidansi pomažu da u usporavanju rasta ćelija raka želuca, kože i dojke. Pored toga, spanać obiluje vitaminom K kalcijumom i magnezijumom koji su veoma bitni kako za pravilan rast i razvoj kostiju tako i za njihovo očuvanje. On je, takođe, odličan izvor vitamina A (u obliku beta-karotena) i dobar izvor C vitamina. Ova dva nutrijenta zaslužna su za najveći deo lekovitih svojstava spanaća, a prvo u nizu je zdravlje krvnih sudova. Ovi vitamini takođe pomažu u brobi protiv slobodnih radikala, a utiču i na smanjenje lošeg holesterola i smanjuju povišeni krvni pritisak.

Oprez: Ipak, iako je veoma zdrav, spanać je potencijalni alergen. Sadrži i mnogo oksalata, pa se ne preporučuje osobama s bolestima bubrega i žuči.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.