Vojvođanske priče: Na bedemu Ugari, a ne Rimljani

Izvor: Večernje novosti, 19.Feb.2016, 21:08   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vojvođanske priče: Na bedemu Ugari, a ne Rimljani

OSTACI utvrđenja Vrdničke kule na Fruškoj gori datiraju s kraja 13. i početka 14. veka, otkrila su istraživanja u novembru 2015. godine, prva koja su ikada urađena na ovom zdanju, a sproveo ih je Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture.Pre godinu dana započet je projekat rekonstrukcije Vrdničke kule - koja je za spomenik kulture od velikog značaja proglašena još 1949, ali do danas nije obnavljana. O njenoj sudbini odlučiće to da li će neko ove godine za radove odrešiti kesu.Spuštanjem >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << ka naselju Vrdnik, s južnih padina jedine sremske planine, blizu manastira Ravanica, na nadmorskoj visini od 383 metra, iz guste šume, pomalja se ruševina koja je odavno pala u zaborav. Dugo se za ovu građevinu spekulisalo da ju je izgradio rimski car Probus i da je predstavljala prvi stepen zaštite Sirmijuma, danas Sremske Mitrovice, koja je u to vreme bila prestonica ovog dela rimskog carstva, ali istraživanja od pre dva meseca otklonila su sve sumnje i dosadašnje pretpostavke.- Na ovom lokalitetu nismo pronašli nijedan komad koji bi ovaj spomenik povezao sa rimskim dobom. Prvi put se u istorijskim izvorima utvrđenje pominje 1315. godine, kada je najverovatnije i izgrađeno, odnosno, u vreme Ugara, ali nemamo podataka da li je neki vladar njome gazdovao - kazuje Ivana Pašić, arheolog-konzervator Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Petrovaradinu i dodaje da stručnjaci smatraju da je bila u funkciji skrivanja i odbrane od napada neprijatelja. Već u 16. veku, za vreme turske najezde, Vrdnička kula ostaje duboko u zaleđini turskoj vojsci i tada gubi svaki fortifikacijski značaj.Ustanovljeno je da je utvrđenje imalo izduženu polukružnu osnovu sa ulaznom kapijom na istočnom delu bedema. Otkriveno je da se pored kapije nalazila ulazna kula, iznutra pravougaona, a spolja zaobljene osnove.- Na očuvanom delu južnog zidnog platna i danas se vide ojačanja - kontrafori. U sredini dominira snažna branič-kula, sa zidinama od 18,5 metara visine, koje su sklone padu, te je neophodna hitna konzervacija - naglašava naša sagovornica.

Nastavak na Večernje novosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.