Izvor: Blic, 14.Okt.2004, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vlada Srbije koči razvoj privrede

Vlada Srbije koči razvoj privrede

Način da se srpska privreda, koju konstantno pritiskaju tri balasta, inflacija, nezaposlenost i rastući deficit, izvuče iz začaranog kruga, prema mišljenju privrednika, jeste težnja ka izvozno orijentisanoj proizvodnji. Čelni ljudi uspešnih firmi u Srbiji ukazuju da je krajnje vreme da se država suoči sa svojim obavezama prema privredi. Za početak, od vlasti se očekuje da imenuje ministra za privredu, da sačini nacionalnu strategiju >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << industrijskog razvoja i da stimuliše domaću proizvodnju.

- Makroekonomska situacija možda nije najsjajnija, ali je podnošljiva. Privreda koja želi ekspanziju, međutim, zahteva odličnu situaciju. Ključni problem i dalje je politička borba, koja odnosi 99 odsto vremena svih važnijih donosilaca odluka. Izgleda kao da je luksuz baviti se privredom. Privrednici su manje-više prepušteni sami sebi. Dobro je da imamo neku vrstu stabilnosti preko relativno stabilnog kursa dinara, što ipak omogućava planiranje koje je osnov svakog ozbiljnog posla - smatra Živojin Đorđević, predsednik kompanije 'Fresh&Co' iz Subotice.

On smatra da je priliv novog, zdravog novca način da se unapredi proizvodnja, a samim tim poveća izvoz i zaposlenost.

Potrebni finalni proizvodi

- Kada je izvoz u pitanju, potrebno je da preduzeća modernizuju proizvodnju i dovedu je na nivo koji je prihvatljiv za Evropu i svet. Ukoliko nema finalnih proizvoda koje možemo da izvozimo, onda nam se loše piše. Mi nismo ni Rusija, ni Saudijska Arabija, pa da možemo da živimo na sirovinskim resursima. Jedino rešenje je da kvalitetnu sirovinu koju imamo pretvorimo u što više finalnih proizvoda. To, naravno, nije lako i traži novi pristup i privrede i države. Za to treba i novca, i ideja, i znanja, i mnogo rada, ali pre svega potrebna je odluka i saznanje da je to jedini put i da drugog nema - kaže Đorđević.

Ključnu ulogu, kako ističu privrednici, trebalo bi da ima država. Ona bi morala da razradi mere, kao što je stimulativna poreska politika, kojima će da utiče na povećanje zaposlenosti, što vodi ka većoj proizvodnji i plasiranju viškova na strana tržišta.

- Vlada bi morala da formira savetodavno telo koje bi pomagalo privrednicima. Konkretno, nama u tekstilnoj industriji problem zadaje roba iz Kine koja je konkurentna zbog jeftine radne snage. Treba, međutim, biti svestan da se trend uspostavlja u Evropi. Manjim nametima bili bismo stimulisani da zaposlimo više radnika, a tako bi se pokretali i novi programi. Neophodno je da se hitno imenuje ministar za privredu, a on da formira klastere iz svih industrijskih grana, kako bi se postepeno rešavao problem po problem. Mora se poraditi i na srpskom imidžu jer mi kao država i dalje nemamo svoj brend, što je nezamislivo - naglašava Mirko Todorović, vlasnik 'Todora' iz Vrnjačke Banje.

Konkretni potezi koji treba povući, kako smatra Rodoljub Drašković, predsednik koncerna 'Svislajon Takovo' iz Gornjeg Milanovca, u domenu su poreske i carinske politike.

Carinske olakšice

- Potrebno je da se uvoz savremene procesne opreme za industriju oslobodi carine, a nužno je i povoljnije kreditiranje novih investicionih projekata. Poželjno bi bilo i oslobođenje od carina za uvoz sirovina i ambalaže, kao i ostalih inputa za prerađivačku industriju, čime se stvara cenovna konkurentnost. Neophodno je i da se izgrađuju bilateralni odnosi sa EU i drugim zemljama - kaže Drašković.

On kaže da je greška što se niko ne bavi strateškim razvojem srpske privrede, odnosno što nema definisanih ciljeva na nivou nacionalne ekonomije.

- Više od godinu dana nemamo ministra za privredu, što samo pokazuje kako Vlada tretira pitanje privrede. Trebalo bi napraviti strategiju razvoja Republike Srbije, koja bi podrazumevala skup koordiniranih akcija koje bi trebalo vremenski ograničiti. Mora se razmišljati i o završetku procesa tranzicije, kao i kako da se stane na put sivoj ekonomiji. Ne treba ni smetnuti s uma da firme nisu jake same od sebe, već zato što ih država pomaže - kaže Dragoljub Vukadinović, generalni direktor 'Metlaca' iz Gornjeg Milanovca.

Smanjiti kamate

Radoslav Veselinović, vlasnik 'Galeb grupe' iz Šapca i predsednik Privredne komore Srbije, smatra da su pogrešna očekivanja da samo Vlada treba i može da reši nagomilane probleme u privredi.

- Nalazimo se u periodu velikih ekonomskih teškoća, a bojim se da privreda ima trend stagnacije. Razlika između uvoza i izvoza stalno se povećava, a kao da i dalje nismo spremni za izvozne poslove. U protekle tri-četiri godine nije se dovoljno pažnje posvetilo preduzećima koja su mogla da budu orijentisana ka inostranstvu. Tržište se previše otvorilo, ostalo je nezaštićeno. Pri tom ne mislim da je trebalo uvesti zabrane, već da država nije dovoljno subvencionisala domaće kompanije. Velika su i međusobna zaduživanja preduzeća, a ta rastuća nelikvidnost dodatno ugrožava privredu - naglašava Veselinović.

Način da se iz začaranog kruga izađe, kako kaže ovaj privrednik, jeste jedino i isključivo - više rada.

- Da bi se povećao izvoz, a u Srbiji ima konkurentnih proizvoda, potrebna je veća marketinška aktivnost i promocija. Takođe, moramo biti svesni uspostavljene zone o slobodnoj trgovini, i da tu tražimo svoj interes. Naši privrednici bi trebalo da zauzimaju ta tržišta, a ne da, kao sada, kasno reaguju. Država ne treba da pomaže privrednicima, već da obezbeđuje bolji poslovni ambijent. Njena velika uloga mogla bi da bude u obezbeđivanju povoljnijih kredita za izvozne poslove, da nemamo kamate od dva do tri odsto na mesečnom nivou, kao što je sada slučaj - zaključuje Veselinović.

Da su jeftiniji krediti i te kako potrebni srpskoj privredi, smatra i Darko Bajčetić, vlasnik i direktor 'Donkafe' iz Beograda.

Zdrava hrana

- Svaka podrška koju država pruži proizvođačima doprineće unapređenju i proizvodnje i izvoza, a što je još važnije u ovom trenutku, smanjenju uvoza onih proizvoda koje smo sposobni da proizvedemo na domaćem tržištu. Trebalo bi fokusirati proizvodne programe na one naše proizvode koji su deficitarni na svetskom tržištu. Na primer, Srbija je zemlja koja ima odlične sirovine u prehrambenoj industriji, a svetsko tržište ima deficit zdrave hrane. Ulaganjem u nove tehnologije za proizvodnju zdrave hrane, koja će zadovoljiti svetske standarde, Srbija može postati najveći izvoznik. Možda nismo jaki u novim tehnologijama, ali smo jaki u agraru i prehrambenoj industriji - poručuje Darko Bajčetić.

Izgleda da Srbima ne preostaje ništa drugo nego da zasuču rukave. A na državi je da povuče poteze koje joj privreda sugeriše. Danijela Nišavić

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.