Visoke kamatne stope dovode regionalne zemlje u opasnost

Izvor: Southeast European Times, 08.Maj.2012, 23:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Visoke kamatne stope dovode regionalne zemlje u opasnost

Ekonomska kriza primorava zemlje da nastave pozajmljivanje, ali visoke kamatne stope na kraju bi mogle štetno da utiču na ekonomiju, poslovanje i životni standard.

08/05/2012

Aleksandar Pavlevski za Southeast European Times iz Skoplja -- 8.5.2012.

Naizgled beskrajna ekonomska kriza primorava zemlje širom regiona da progutaju težak zalogaj i pozajme novac po kamatnim stopama koje su manje nego atraktivne.

Makedonska vlada pozajmila je 250 miliona >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << evra od Dojče banke prošlog meseca. Kamatna stopa za petogodišnji kredit iznosi 6,83 odsto, ali bilo je malo prostora za „premišljanje”, s obzirom da je novac potreban za finansiranje budžeta za 2012. godinu i refinansiranje obaveza na osnovu evro-obveznica, koje dolaze na naplatu u januaru 2013. godine.

Nikola Popovski, profesor Ekonomskog univerziteta u Skoplju, upozorio je da će dodatni krediti, koji su uzeti sa visokim kamatnim stopama, ugušiti slabe ekonomije regiona.

Sve više zemalja ulazi u začarani krug, koji dolazi sa kreditima sa visokim kamatnim stopama, rekao je Popovski.

U 2011. godini Srbija je na stranim tržištima prodala 756 miliona evra desetogodišnjih evro-obveznica, sa kamatom od 7,25 odsto. To je, prema rečima premijera Mirka Cvetkovića, bio prvi put da su državne hartije od vrednosti prodate na evropskom tržištu. Kamata na obveznice -- u vreme nepovoljnog razvoja globalnih tržišta -- pokazala je poverenje investitora u Srbiju, rekao je premijer.

Sredstva prikupljena od prodaje obveznica iskorišćena su za finansiranje budžetskog jaza u 2011. godini.

Međutim, potez Srbije je bio riskantan, a novac zarađen od prodaje mora da bude vraćen po većoj ceni, što povećava spoljni dug zemlje, izjavio je za SETimes Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Srbija je nedavno preprodala trogodišnje vladine obveznice -- prodajućih ih prvo 28. februara, a onda i 27. marta -- u nominalnoj vrednosti od 89 miliona evra. Obveznice su prodate po stopi povrata od 7,14 odsto godišnje, a stižu na naplatu 1. marta 2015. godine.

Iako se radi o riskantnoj praksi, Srbija nije jedina zemlja u regionu koja je podlegla tom metodu pozajmljivanja.

U Crnoj Gori je vlada nedavno pozajmila 150 miliona evra od Kredit svis banke. Ministar finansija Milorad Katnić izjavio je da će kredit biti iskorišćen za finansiranje budžetskih potreba, servisiranje duga i stvaranje fiskalnih rezervi.

Od tih 150 miliona evra, 52 miliona evra biće upotrebljeno za refinansiranje postojećeg duga u istoj švajcarskoj banci, dok će preostalih 98 miliona evra biti iskorišćeno za pokrivanje deficita i servisiranje duga.

Preduzimajući do sada nezabeležen potez, Hrvatska je prošlog meseca pustila u opticaj na američkom tržištu 1,5 milijardi trogodišnjih obveznica u vrednosti od jednog dolara, sa stopom dobiti od 6,3 odsto. Obveznice stižu na naplatu 27. aprila 2017. godine, pa je Hrvatska najzaduženija zemlja u regionu u narednih pet godina.

„Ovo je znak da zemlje u regionu nemaju dovoljno poreskih izvora za finansiranje troškova i moraju da pozajmljuju. Stanje se pogoršava svake godine i dugovi rastu. Zaduženost je sve učestalija, a ekonomska situacija se ne poboljšava“, rekao je Živko Atanasovski, profesor Ekonomskog fakulteta u Skoplju za SETimes.

„Ako država pozajmi novac da bi vratila perthodno napravljeni dug, to neće stvoriti rast u budućnosti. Sve to utiče na kamatne stope koje su odobrene za određenu zemlju“, dodao je Atanasovski.

On je rekao da je pravilo jednostavno: ako je država rizična u pogledu vraćanja kredita -- nalazi se u „opasnom“ regionu, ima nerazvijenu ekonomiju, slab izvoz, nizak BDP i porast duga -- kamatne stope biće veće za tu državu.

Stoga zemlje zapadne Evrope dobijaju kredite sa stopom 2 do 3% manjom od onih na Balkanu.

Uprkos velikom prihodu od kredita i prodaje obveznica, ključni problem nastaće kada zemlje dođu u situaciju u kojoj ne mogu da plaćaju kredite: mali razvoj će prestati, a investicije u regionu će nestati, upozorio je Atanasovski.

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.