Izvor: RTS, 11.Dec.2013, 11:52 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Visoka cena sitne kupovine
Zbog smanjene potrošnje i životnog standarda, proizvođači i prodavci smanjuju pakovanja proizvoda. Stručnjaci upozoravaju da su ponude za siromašne često samo varka, jer je usitnjena kupovina skuplja, pa trgovci od siromašnih i te kako zarade.
Statistika i iskustvo građana u nečemu se poklapaju. Svi podaci i novčanici pokazuju da potrošnja u Srbiji opada. Kako bi se prilagodili mogućnostima kupaca, proizvođači i prodavci smanjuju pakovanja proizvoda. Međutim, ponude >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << koje prave za socijalno ugrožene često su samo varka, pa trgovci od siromašnih i te kako zarade, objašnjavaju ekonomski stručnjaci.
Pijaca u centru Beograda gotovo prazna. Tek ponekog kupca sa nestrpljenjem čekaju prodavci, najbolji svedoci krize i besparice u Srbiji. Čak i kada uspeju da privuku kupca, mnogo puta ostanu bez zarade.
Ove godine i čokolada je sa 100 grama "smršala" na 80, umesto celog hleba sve češće se kupuje pola, a i drva za ogrev prodaju se na kilograme.
Samo u jednoj prodavnici u Beogradu dnevno se proda oko 50 džakova seckanih drva. Deset kilograma, koliko ima po džaku, košta oko 300 dinara.
Menadžer marketinga firme "Uradi sam" Maja Ćosić objašnjava da su se odlučili za takav vid prodaje drva zato što ljudima u gradu omogućuje lakše skladištenje i transport.
Dušan Lazović već četiri godine kupuje seckana drva u džaku za dogrevanje. Njegova računica zavisi od ekonomske situacije. Kaže da je nekad isplativije grejanje na struju, a nekad na drva.
"Pravo da vam kažem, ja ne potrošim više od jednog džaka drva dnevno i, naravno, zavisi od vremenskih uslova koji diktiraju samopotrošnju, a i nama uštedu", navodi Lazović.
Da li se takvom kupovinom zaista uštedi?
Novinar dnevnog lista Politika Stefan Despotović ističe da je na duže staze, svaka manja kupovina, odnosno svaka usitnjena kupovina, skupa i da zato nije slučajno što siromašniji kupuju najskuplje proizvode.
"Prosto ne može da se izdvoji veća količina para za veću kupovinu u datom trenutku, i to je prosto trend", kaže Despotović.
Promet je u odnosu na prošlu godinu opao za 6,6 odsto, što, kako kažu stručnjaci, uopšte nije malo. Procenjuju da životni standard neće biti mnogo bolji ni naredne godine.
