Više od 8.000 ždralova

Izvor: Danas, 19.Nov.2015, 14:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Više od 8.000 ždralova

Novi Bečej - U specijalnom rezervatu prirode Slano Kopovo kod Novog Bečeja i reke Tise u toku je migratorna seoba ptica zbog čega je ovo barsko stanište trenutno preplavljeno ždralovima. U lokalnom lovačkom društvu potvrđuju da je na Slano Kopovo već stiglo oko 8.000 ždralova.

 Prema dostupnim podacima, svake godine u kasnu jesen ovo mesto poseti više od 17.000 ždralova. U periodu jesenje migracije ptica Slano Kopovo predstavlja jedno od najvažnijih usputnih stajališta >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << mnogih vrsta ptica, među kojima su svakako najimpozantniji ždralovi.

- Ždralove je preko dana teško naći na jednom mestu, jer se razlete po okolini u potrazi za hranom. Najlakše ih je videti u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim časovima - kaže biološkinja Silvija Šimončik, stručna saradnica u Lovačkom udruženju.

Slano Kopovo je posebno povoljno za ždralove koji u toku svojih redovnih seoba u ogromnim i veličanstvenim jatima prekrivaju ovaj prostor i zaglušuju ga svojim osobenim "trubljenjem". To je povod da opština Novi Bečej pretposlednjeg vikenda u novembru organizuje turističku manifestaciju tokom koje se posmatraju ptice. U subotu, 21. novembra, Turistička organizacija Novog Bečeja i ,,Lovačko udruženje Novi Bečej'' organizovaće treći po redu Festival ždralova. Svim posetiocima, ljubiteljima prirode i ptica, a pre svega deci, biće priređen zanimljiv program, niz tematskih radionica i zajednički doček ždralova. Organizovani polazak na Slano Kopovo je u 14 časova, sa glavne autobuske stanice u Novom Bečeju. U rezervatu će posetioci biti dočekivani u vizitorskom centru, gde će biti održan program.

Stari meander Tise

Slano Kopovo je stari meander Tise. Jezero je nastalo nakon isušivanja močvara na tlu Vojvodine i podizanja nasipa u 17. i 18. veku. Slano Kopovo predstavlja osobeno stanište ptica u Srbiji. NJegova vrednost se ogleda kroz gnežđenje vrsta atipičnih za Panonsku niziju, a karakterističnih za pontsko-kaspijske slatine i morske obale, kao i činjenicu da se radi o jedinstvenoj selidbenoj stanici za određene migratorne vrste ptica - patke, guske, šljukarice, sabljarke, morskog žalara koji se popularno naziva "panonski mornar", i naravno, ždralove. Uključeno je na Ramsarsku listu 2004. godine.

Nastavak na Danas...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Danas. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Danas. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.