Veštačka inteligencija: Poslove koje nam neće preoteti (još)

Izvor: B92, 18.Maj.2023, 08:00

Veštačka inteligencija: Poslove koje nam neće preoteti (još)

Usred rasprave o tome kako će veštačka inteligencija zameniti radnike, stručnjaci tvrde da postoje poslovi koje kompjuteri naprosto ne rade - makar ne još neko vreme.

Od početka industrijske revolucije, vladala je pretnja da će nove mašine - od mehaničkih razboja do mikročipova - preoteti ljudima poslove.

U najvećem broju slučajeva, ljudi su odoleli.

Danas, tvrde neki stručnjaci, sa sveprisutnom veštačkom inteligencijom na horizontu, ova pretnja >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << je počela da se ostvaruje: roboti zaista dolaze da nekima oduzmu posao.

Izveštaj Goldman Saksa iz marta 2023. godine procenio je da veštačka inteligencija sposobna za stvaranje sadržaja može da obavlja četvrtinu posla koji trenutno rade ljudi.

Srećom, nisu sve vesti loše.

Stručnjaci upućuju upozorenja sa jednom ogradom: još ima stvari za koje veštačka inteligencija nije sposobna - zadaci koji podrazumevaju izričito ljudske kvalitete, kao što su emocionalna inteligencija i razmišljanje izvan kalupa.

A prelazak na uloge u kojima su te veštine ključne mogle bi da pomognu da se smanje šanse da ćete biti zamenjeni.

"Mislim da generalno postoje tri kategorije koje će biti relativno zaštićene u doglednoj budućnosti", kaže Ford.

"Prvo će biti poslovi koji su istinski kreativni: ne obavljate posao po formulama ili samo preraspoređujete stvari, već iskreno smišljate nove ideje i gradite nešto novo."

To ne znači nužno da su svi poslovi koji se smatraju "kreativnim" bezbedni.

Štaviše, poslovi kao što su grafički dizajn i uloge vezane za vizuelne umetnosti mogli bi da budu među prvima koje će pokleknuti; najosnovniji algoritmi mogu da nalože botu da analizira milion slika, omogućivši veštačkoj inteligenciji da momentalno ovlada estetikom.

Ali postoji izvesna sigurnost u drugoj vrsti kreativnosti, kaže Ford: "u nauci, medicini i pravu… kod ljudi čiji je posao da smišljaju nove pravne strategije ili poslovne strategije. Mislim da će tamo i dalje ostati mesta za ljudska bića."

Druga zaštićena kategorija, dodaje on, jesu poslovi koji zahtevaju sofisticirane međuljudske odnose.

On ukazuje na medicinske sestre, poslovne savetnike i istraživačke novinare.

To su poslovi, kaže on, "kod kojih vam je potrebno veoma duboko razumevanje ljudi. Mislim da u skorije vreme veštačka inteligencija neće biti u mogućnosti da ima interakcije na načine koji istinski grade odnose."

Treća sigurna zona, kaže Ford, "jesu poslovi koji traže zaista mnogo mobilnosti i spretnosti i sposobnosti rešavanja problema u nepredvidivim okruženjima."

Mnogi zanatski poslovi - kao što su električari, vodoinstalateri, zavarivači i slični - spadaju u ovu kategoriju.

"To su one vrste poslova u kojima se svaki put nosite sa novom situacijom", dodaje on.

"Njih je možda najteže od svih automatizovati. Da biste automatizovali takav posao, potreban vam je naučnofantastični robot. Bio bi vam potreban C-3PO iz Ratova zvezda."

Iako će ljudi verovatno ostati na poslovima koji spadaju u te kategorije, to ne znači da su te profesije potpuno zaštićene od uspona veštačke inteligencije.

Štaviše, kaže Džoen Song Meklaflin, vanredna profesorka ekonomije rada na Univerzitetu u Bafalu, u SAD, većina poslova, nevezano za industriju, sadrže aspekte koje će najverovatnije tehnologija automatizovati.

"U mnogim slučajevima, nema neposredne pretnje po te poslove", kaže ona, "ali će se zato zadaci promeniti."

Ljudski poslovi će se više usredsređivati na međuljudske veštine, dodaje Song Meklaflin.

"Lako je zamisliti, na primer, da će veštačka inteligencija otkrivati rak mnogo bolje od ljudi. U budućnosti, pretpostavljam da će lekari koristiti tu novu tehnologiju. Ali ne mislim da će potpuna uloga lekara biti zamenjena."

I dok bi robot naizgled mogao da bude bolji u pronalaženju raka, kaže ona, većina ljudi će i dalje želeti lekara - pravu osobu - koja će im reći sve o tome.

Važno je istaći, kaže Ford, da više obrazovanje ili dobro plaćeni položaj nisu odbrana od preuzimanja veštačke inteligencije.

"Mogli bismo da pomislimo da su službenici na višem položaju u lancu ishrane od nekoga ko živi od vožnje auta", kaže on.

"Ali budućnost službeničkih poslova je ugroženija od vozača Ubera, zato što još nemamo automobile koji se voze sami, ali veštačka inteligencija svakako ume da piše izveštaje."

U mnogim slučajevima, dodaje Ford, obrazovaniji radnici će biti ugroženiji čak i od najmanje obrazovanih radnika.

"Pomislite samo na osobu čiji je posao da čisti hotelske sobe - veoma je teško automatizovati taj posao."

Ukratko, traženje uloga u dinamičkom, promenjivom okruženju koje podrazumeva nepredvidive zadatke dobar je način da se izbegne gubitak posla od veštačke inteligencije.

Bar još neko vreme.

Pogledajte video

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Izvor: BBC News na srpskom

Nastavak na B92...






Povezane vesti

Veštačka inteligencija: Poslove koje nam neće preoteti (još)

Izvor: Radio 021, 18.Maj.2023

Usred rasprave o tome kako će veštačka inteligencija zameniti radnike, stručnjaci tvrde da postoje poslovi koje kompjuteri naprosto ne rade - makar ne još neko vreme.

Nastavak na Radio 021...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.