Izvor: NoviMagazin.rs, 17.Jan.2020, 13:49   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Veliki broj hidroelektrana na slivu Dunava može da uništi biodiverzitet

Izgradnja sve više hidroelektrana u jugoistočnoj Evropi mogla bi da izazove neprocenjive štete po globalno važne tačke biološke raznovrsnosti, upozorili su stručnjaci u međunarodnom časopisu Recenzije o obnovljivoj i održivoj energiji (Renewable and sustainable energy reviews).

U analizi se upozorava da duž reka dunavskog sliva u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori radi čak 636 hidroelektrana i da je u planu izgradnja još 1.315 njih, dok je teško proceniti >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << njihov uticaj na rečni tok, ribe i beskičmenjake jer su stanice za praćenje bioraznolikosti retke, prenosi Hina.

Autori teksta, Krešimir Žganer iz Hrvatske i Helena Huđek i Martin Puš iz Nemačke, navode da je od ukupnog broja hidroelektrana svega šest odsto velikih, sa snagom većom od 10 MW, i da one raspolažu sa 94 odsto ukupnog instaliranog kapaciteta.

Male hidroelektrane čine 82 odsto ukupnog broja, a daju samo dva odsto struje, dok se njihov broj naglo povećao posle 2000. godine.

U analizi se navodi da je čak 1.015 kilometara toka reka pretvoreno u akumulacije, što menja uslove staništa živog sveta, a da su na 59 hidrocentrala utvrđena zagađenja.

Većina hidroelektrana, njih 438, nalazi se u slivu Save, a u slivu Drave ih je 110, tako da su glavni tokovi dve reke snažno iskorišćeni za proizvodnju struje.

Na rekama dunavskog sliva planira se izgradnja 1.315 hidroelektrana, najviše u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Autori napominju da njihova analiza daje prvi regionalni pregled korišćenja hidroenergije i dostupnih izvora podataka o njenom uticaju na životnu sredinu za područje izvan Alpa, i upozoravaju da trenutni hidrološki i biološki monitoring na navedenim rekama nije dovoljan za procenu ekoloških uticaja.

U članku "Pregled brana za hidroelektrane u jugoistočnoj Evropi - distribucija, trendovi i dostupnost podataka o nadzoru na primeru višenacionalnog podunavskog sliva" autori dodaju da projekti hidroelektrana mogu da proizvode ekološki prihvatljivu električnu energiju jedino ako su izgrađeni na pravim mestima i uz odgovarajuće mere ublažavanja.

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.