Većina banka u Srbiji ostvarila dobit

Izvor: Blic, 02.Jun.2009, 12:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Većina banka u Srbiji ostvarila dobit

Krajem 2008. godine bankarski sektor se suočio sa najvećim izazovima od 2001. godine, kada je počeo oporavak ove privredne grane. U samo tri meseca iz bankarskog sektora je povučena gotovo šestina devizne štednje građana, blizu milijardu evra, a brzo je povećavan i broj blokiranih preduzeća.

Mnogi su predviđali krah bankarskog sektora, zavladala je kriza poverenja, ali je bankarski sektor sve to ipak prevazišao. Neki od pomenutih problema su prisutni i danas, ali ukupno >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << delovanje ovih faktora je sada daleko slabije. Ekonomski portal Kamatica.com je istraživao profitabilnost poslovnih banaka u Srbiji, kao i promene u njihovom tržišnom učešću u Srbiji tokom 2008. godine.

Bankarski sektor je u 2008. godini ostvario neto oko 35 milijardi dinara dobitka pre oporezivanja. Od 34 poslovne banke, 26 banaka je ostvarilo dobitak od oko 44,2 milijarde dinara, dok je osam zabeležilo gubitke od oko 9,2 milijarde dinara. Država je na osnovu poreza samo u ovom sektoru inkasirala više od 4,5 milijardi dinara.

Pet banaka sa najvećim dobitkom u 2008. godini je sa blizu 27 milijardi dinara dobitka ostvarilo blizu 60 odsto ukupno ostvarenog dobitka u bankarskom sektoru, a učešće u bilansnoj aktivi ovih pet banaka je oko 40 odsto, što govori o visokoj profitabilnosti ovih poslovnih banaka.

Banka Dobit pre oporezivanja

Rajfajzen 6.962.749

Banka Inteza 6.408.697

AIK banka 6.038.097

EFG Eurobank 4.194.170

Unikredit banka 3.131.827

NAPOMENA: Svi rezultati u tabelama su izraženi u hiljadama dinara

Dobit preko dve milijarde dinara u 2008. godini ostvarile su i "Komercijalna banka", "Hipo Alpe-Adrija" i "Sosijete ženeral", a preko milijardu dinara "Jubmes", OTP banka, "Poštanska štedionica" i "Univerzal banka".

Sa druge strane, tri banke sa najvećim iskazanim gubicima, učestvuju sa oko 80 odsto u ukupnim gubicima u bankarskom sektoru, a svojom bilansnom aktivom učestvuju sa samo 4 odsto u ukupnoj bilansnoj aktivi bankarskog sektora. Gubitke u 2008. godini su ostvarile i KBC banka, "Kredi banka", Privredna banka Pančevo, "Findomestik banka" i novoosnovana "Moskovska banka".

Evidentno je da bi rezultati banaka bili još povoljniji da u poslednjem kvartalu prošle godine nije došlo do značajnih turbulencija u funkcionisanju ovog sektora, što se naročito odnosi na povlačenje devizne štednje građana i poteškoća u otplati kredita privrede.

Iako se očekuje da 2009. godina bude mnogo teža od prethodne, prema iskazanim rezultatima banaka u 2008. godini, čini se da "neće biti zime" za ovaj sektor ni u ovoj godini, naročito ukoliko se u obzir uzmu subvencije države kod kreditiranja privrede i stanovništva, kao i visoke kamatne stope na kredite, kojima se banke obezbeđuju od rizika u otplati kredita. Očekivani slabiji rezultati banaka u 2009. godini definitivno nisu ni blizu opštem stanju u privredi, koja je polublokirana.

Tržište plasmana bankarskih proizvoda je povećano za 13,8 odsto na nivou sektora. Iako i dalje visok, rast tržišta bankarskih proizvoda je duplo manji nego u 2007. godini, a osnovni razlog tome je već visoka zaduženost stanovništva i privrede.

Najveći rast tržišnog učešća na bankarskom tržištu u 2008. godini imale su sledeće banke:

Banka Rast tržišnog učešća

EFG Eurobank 1,50%

Banka Inteza 1,40%

Vojvođanska banka 1,00%

OTP banka 0,42%

KBC banka 0,31%

Najveći pad tržišnog učešća na bankarskom tržištu u 2008. godini imale su sledeće banke:

Banka Pad tržišnog učešća

Hipo Alpe-Adrija -2,25%

Rajfajzen banka -1,17%

Piraeus banka -0,54%

NLB banka -0,53%

AIK banka -0,41%

NAPOMENA: Tržišno učešće je mereno visinom i rastom bilansne aktive u 2008. godini

Od 34 banke, koliko ih posluje u Srbiji, 16 je zabeležilo rast tržišnog učešća, dok je 18 smanjilo tržišno učešće. Zanimljivo je da je pet banaka koje pripadaju grupi deset najvećih po bilansnoj aktivi zabeležilo pad tržišnog učešća.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.