Izvor: RTS, 25.Sep.2011, 18:02 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Važno izjašnjavanje za Srbe u regionu
Predstojeći popisi stanovništva u zemljama regiona od izuzetnog značaja za srpski narod jer će od rezultata zavisiti njihova budućnost u tim državama, izjavio ministar Srđan Srećković. Važno je da se Srbi slobodno izraze, i nacionalno i verski, istakao je Srećković.
Ministar vera i dijaspore Srđan Srećković rekao je da je važno da se pripadnici srpskog naroda na predstojećim popisima u zemljama regiona slobodno izraze, i nacionalno i verski.
Podsećajući >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << da su u Mađarskoj, Makedoniji, Rumuniji i Albaniji u pripremi popisi stanovništva, predviđeni za oktobar, Srećković je rekao da su ti popisi od izuzetnog značaja sa srpski narod u ovim državama, jer će od rezultata zavisiti njegova budućnost.
"Danas postoji tendencija da se ostvarivanje specifičnih prava manjinskih nacionalnih zajednica ostvaruju u zavisnosti od njihove brojnosti, i zato je vrlo važno da se pripadnici srpskog naroda na predstojećim popisima u zemljama regiona bez bilo kakvog ustručavanja, nacionalno i verski izraze", rekao je Srećković Tanjugu.
To je njihovo demokratsko pravo, rekao je Srećković, podsećajući da su u pitanju zemlje sa demokratskom tradicijom koje su već članice EU, ili su na putu da to postanu.
"To je, naravno, jedan od preduslova za očuvanje njihovog nacionalnog, kulturnog, etničkog i verskog identiteta, ali i što boljih odnosa sa institucijama zemalja u kojima žive", rekao je ministar vera i dijaspore.
Srećković je rekao da Srbija želi da vodi vrlo aktivnu regionalnu politiku, u smislu podrške ostvarivanju prava srpskog naroda u zemljama u kojima žive, na isti način na koji naša zemlja poštuje prava manjinskih nacionalnih zajednica koje žive u Srbiji.
Veće jedinstvo srpskog naroda
Ministar je uveren da će rezultati ovog popisa biti još jedna prilika da se stvori jedinstvo unutar srpskog nacionalnog korpusa u zemljama regiona, ali i da sa stvori jasnija slika koliko Srba živi u tim zemljama.
"Očekujem da će rezultati popisa doprineti većem jedinstvu srpskog naroda, da će još jedinstvenije i organizovanije nastupati kao nacionalne zajednice pred institucijama zemalja u kojima žive", rekao je Srećković.
On je ukazao da je tokom popisa neophodno da sve postojeće asocijacije srpskog naroda budu angažovane i što jedinstvenije u nastupu.
"Popis dakle, nije samo istorijsko i kulturno nego i suštinsko pitanje opstanka Srba i njihove budućnosti, a značajnu ulogu svakako ima Srpska pravoslavna crkva, odnosno njene eparhije u pojedinim zemljama", naglasio je Srećković.
Prema podacima popisa iz 2001. godine, u Mađarskoj je živelo 3.816 pripadnika srpskog naroda, da bi se u slučaju smanjenja ovog broja Srbi sveli na statističku grešku, pokazuju podaci Ministarstva vera i dijaspore.
Što se tiče Makedonije, popisom stanovništva iz 2002. godine, evidentirano je 35.939 pripadnika srpskog naroda, a samo osam godina ranije, 1994. godine, bilo je popisano 44.000 Srba.
Međutim, od 1994. do 2002. godine, po zvaničnoj informaciji MUP-a Makedonije, 16.756 Srba je zatražilo i dobilo makedonsko državljanstvo, što govori da je na osnovu zvaničnih podataka 2002. godine, moralo biti evidentirano oko 61.000 Srba.
Kada je reč o Rumuniji, prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u toj zemlji živi 22.568 pripadnika srpskog naroda.
Međutim, da bi se utvrdilo koliko ih je, Savez Srba u toj zemlji je 2005. godine sačinio publikaciju "Statistički podaci o Srbima u Rumuniji", u kojoj su pobrojana srpska domaćinstva po selima i gradovima, broj crkava, škola, učenika i nastavnika i na toj osnovi procenjuje se da danas u Rumuniji ima oko 30.000 Srba.
Otežane pripreme popisa u Albaniji
Pripreme oko popisa predviđenog za 2011. godinu u Albaniji teku dosta otežano, posebno za nacionalne manjine. Popisni upitnik još nije dogovoren, a u prvoj ponuđenoj varijanti upitnika u rubrici nacionalnost navedeni su Albanci, Grci, Makedonci, Crnogorci i ostali, u koju spadaju Srbi.
Za Srbe u Albaniji pitanje popisa je ne samo od političkog značaja, već je i pitanje biološkog opstanka, rekao je Srećković, navodeći nekoliko aktuelnih problema vezanih za predstojeći popis.
To su nedostatak finansijskih sredstava, strah od izjašnjavanja, potpuna medijska izolovanost i dvojnost u izjašnjavanju, nemogućnost da utiču na odabir popisivača, njihovu objektivnost, a još manje na kontrolu obrađivanja podataka.
Jedan od nedostataka je i slaba identifikovanost sa srpskom kulturnom baštinom i neznanje srpskog jezika, dodao je Srećković.
