Izvor: IstocnoSarajevo.net, 17.Jun.2011, 21:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uvodni dio | Sarajevsko polje

Sarajevsko Polje počinje na mjestu gdje rijeka Željeznica izlazi iz brda u ravnicu, gdje mu je visina 520 metara, a završava se na mjestu gdje ga ostavlja rijeka Bosna, gdje je visoko 489 metara. Sarajevsko Polje uglavnom je oblika duguljastog, malo je skruženo i u gornjem dijelu šire. Sa svih strana ga okružuju brda, neka vrlo strma, bez naselja i druga blagih strana na kojima su mnoga sela. Ova brda su uglavnom ogranci okolnih planina Bjelašnice i Jahorine. Od mjest gdje rijeka Željeznica silazi u Polje pa do doline rijeke Zujevine, dakle sa južne i nešto sa zapadne strane granići sa Poljem Igman-planina, ogranak Bjelašnice koja se odmah za leđima Igmana uzdiže do visine 2067 metara. Greben Igmana pruža se od dola rijeke Željeznice do vrha rijeke Bosne u pravcu od jugo-istoka do sjevero-zapada, a od vrela ide pravo na sjever do dola rijeka Zujevine, odakle opet ide na sjevero-zapad, graničeći sa ovim dolom.
Najviši je vrh Igmana od 1505 metara. Nad poljem se uzdiže vrlo naglo te je vrlo strm zbog čega na njemu nema naselja, što je jedini slučaj kod brda što polje oivičavaju. No zato na Igmanu ima dobrih ispaša kojima se služe sela ispod njega, ukoliko im je to vlast još nije zabranila. Sav je obrastao šumom, pri dnu bjelogoricom, još malenom. A što se više penje uz planinu sve više preovlađuje crnogorica, tako da se na vrhu i dublje u planini među omarama i jelama rijetko nađe po koji stariji javor ili bukva.
Šuma je velika i stara, i sada se jako siječe. Rijetko se ovdje ondje da vidjeti go krš. Od dola rijeke Zujevine do mjesta gdje rijeka Bosna ostavlja Sarajevsko Polje ovo oivičavaju brežuljci, ogranci kose što čini razvođe rijeke Lepenice, pritočice Bosne, i rijeke Zujevine, i Bosne, odnosno Sarajevskog Polja. Ovi brežuljci nisu tako strmi kao Igman planina, nego su vrlo blagih strana, a odlikuju se svojom množinom. Ima ih mnogo, večinom su maleni, a plečati i za se izdvojeni. Nigdje nema oštrih, šiljatih vrhova, ni jako strmih strana, a nema ni uzanih i dubokih dolina, nego su sve široke. A niz svaku teče obično po koji mali potočić. Nigdje ovuda nema gola krša, nego je sve pokriveno šumskom i uzirađeno ili je pokriveno sitnom bjelogoricom. Od večih brda i visova da ovdje pomenemo: Batalovo Brdo (934 metra) koje se pruža od rijeke Zujevine prema Kobljoj Glavi u pravcu jugo-sjevera; koje je ujedno međa ovoga kraja prema Hađićima; zatim Koblja Glava (625 metara) preko koje prelazi put Sarajevo - Kiseljak, odakle se odmah spušta u do Lepenice. Drugi su visovi: Velike Njive (933 metra), Trebišnjica (836 metara) više Vele, i više Crnotine: Matujevo Brdo (875 metara), Tjepavac (669 metara) i Pinjino Brdo (733 metra). Ovo su ovi veći pogranični brežuljci ovog kraja.

Nastavak na IstocnoSarajevo.net...