Uputstva proizvoda da budu na ćirilici

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 25.Jan.2018, 13:18   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uputstva proizvoda da budu na ćirilici

"Bilo bi dobro da upustva bilo kog proizvoda koji kupujemo u Srbiji, bila to tegla ajvara ili mobilni telefon, budu na ćirilici jer bi na taj način zaštitili naše nacionalno pismo", istakao je Predrag Milićević iz Registra nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS).

Skup RNIDS koji je održan 23. januara u Beogradu, prema Milićevićevim rečima bio je posvećen tehnologiji.

"Pojašnjavali smo ljudima koji žele da koriste ćirilicu na internetu kako to da učine >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << na pravi način. Probali smo da objasnimo korisnicima kako "Gugl" prepoznaje duple stranice na latinici i ćirilici. Sve je interesantnije imati sajt na latinici i ćirilici pa smo se bavili softverskim alatima koji manipulišu pismima. Bavili smo se i ćiriličnim fontovima", rekao je Milićević.

Milićević navodi da se u Srbiji u svakodnevnoj upotrebi latinica javlja u nekih 70 i kusur procenata, a da ćirilica jedva dobacuje do 30.

"Teško je danas u Srbiji kupiti ćiriličnu tastaturu. Postoji inercija i navika kod ljudi, jer ruku na srce, kada se internet pojavio svi alati za njegovo korišćenje bili su na engleskom jeziku i latinici. Ko je počeo da funkcioniše na latinici on je ostao na latinici. To je jednostavno tako", kaže Milićević.

U međuvremenu se mnogo toga promenilo. Milićević napominje da u ovom momentu tehnologija pomaže ćirilici.

"Svako može na bilo kom uređaju da instalira ćiriličnu tastaturu od pametnih telefona do računara, ali ljudi su navikli da rade na latinici. Sa druge strane ako želite danas da pošaljete mejl u kom god pismu da radite vi morate na kraju da pređete u latinicu da bi označili adresu gde taj mejl šaljete. Mejlovi na nelatiničnim pismima ne rade", kazao je Milićević.

On ističe da koliko god imali bogatstvo jezika sa dva pisma ćirilicom i latinicom u Srbiji, to u velikoj meri građanima stvara problem.

"Bugari recimo nemaju nikakv problem. Oni ne pišu latinicom i tamo je jednostavno sve na ćirilici. Coca-cola i Mekdonalds se pišu ćirilicom. Softverski alati su na ćirilici, a Bugarska nije neka ekonomska sila pa da velike kompanije prilagođavaju modele komunikacije njihovom nacionalnom pismu. Jednostavno stanovništvo ne poznaje drugo pismo osim ćirilice", kazao je Milićević.

Za bolju vidljivost i veću prisutnost ćirilice u svakodnevnoj komunikaciji u Srbiji, Milićević ima nekoliko rešenja.

"Bilo bi dobro da upustva bilo kog proizvoda koji kupujemo u Srbiji, bila to tegla ajivara ili mobilni telefon, budu na ćirilici jer bi na taj način zaštitili naše nacionalno pismo. Ustav kaže da je to naše zvanično pismo i onda nema razloga da sva zvanična komunikacija bude na ćirilici. Nema razloga da uvoznici proizvoda pretpostavljaju da svi građani Srbije znaju latinicu i strane jezike", kazao je Milićević.

Za njega nema dileme i da mediji mogu mnogo da doprinesu boljoj vidljivosti ćirilice.

"Samo na jednoj televiziji u Srbiji postoji titl na ćirilici. Novine i časopisi bi mogli u većoj meri da koriste ćirilicu. Niko ljudima u Srbiji ne brani da pišu ćirilicu, ali to nije isti slučaj sa čitanjem. Ljudi nemaju gde u Srbiji da čitaju ćirilicu", kazao je Milićević.

Život ćirilice na internetu prema njegovim rečima zavisiće u mnogom od života ćirilice u svakodnevnoj živoj komunikaciji.

"Osim logotipa firme, može i neki meni u restoranima da bude napisan ćirilicom", kazao je Milićević.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

"Uputstva proizvoda da budu na ćirilici"

Izvor: Radio 021, 25.Jan.2018

"Bilo bi dobro da upustva bilo kog proizvoda koji kupujemo u Srbiji, bila to tegla ajvara ili mobilni telefon, budu na ćirilici jer bi na taj način zaštitili naše nacionalno pismo", istakao je Predrag Milićević iz Registra nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS)...Skup RNIDS koji je održan...

Nastavak na Radio 021...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.