Univerzitet u Novom Sadu konkurisaće za Šangajsku listu

Izvor: Blic, 29.Sep.2012, 13:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Univerzitet u Novom Sadu konkurisaće za Šangajsku listu

U naredne tri do pet godina realno je da i Univerzitet u Novom Sadu uđe na Šangajsku listu, među 500 najboljih univerziteta u svetu, izjavio je Tanjugu pomoćnik ministra prosvete zadužen za naučno- istraživački rad Tibor Sabo.

“Posle univerziteta u Beogradu, koji je ove godine ušao na Šangajsku listu, najbliži plasmanu među 500 najboljih u svetu je Novosadski univerzitet. Ostali, državni i privatni univerziteti, su još uvek daleko”, naglasio je Sabo.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Blic <<
Listu 500 najboljih univerziteta u svetu svake godine objavljuje Šangajski univerzitet Cao Tun, a osnovni kriterijumi za rangiranje je broj Nobelovaca koji su studirali ili trenutno rade na određenom univerzitetu, broj objavljenih naučnih radova na SCI listi, citiranost radova, uticaj na nauku, uticaj univerziteta u regionu.

Za plasman na Šangajsku listu Univerzitet u Beogradu konkurisao je sa oko 1.600 objavljenih naučnih radova iz 2010. godine, dok je univerzitet u Novom Sadu iste godine objavio oko 700 naučnih radova u časopisima sa SCI liste.

“Mislim da je za plasman među 500 najboljih dovoljno 1.200 do 1.300 radova, što znači da bi Univerzitet u Novom Sadu morao gotovo da duplira broj objavljenih radova. To nije nemoguće ako se zna da je ovaj univerzitet 2003. godine objavio samo 120 naučnih radova, a danas je taj broj skoro šest puta veći”, istakao je Sabo.

Samo dva odsto svetskih univerziteta na listi

Bivši rektor BU Branko Kovačević, za čijeg mandata je ovaj Univerzitet ušao na listu 500 najboljih u svetu, rekao je da je ulazak na Šangajsku listu stvar prestiža, jer se na njoj nalazi samo dva odsto svetskih univerziteta.

“Osim toga diplome univerziteta sa ove liste se više vrednuju u svetu, a i povećavaju se šanse za dolazak stranih studenata”,zaključio je prof. Kovačević.

On je podsetio da upravo zbog unapređenja naučno-istraživačkog rada resorno ministarstvo još 2005. godine uvelo sistem finansiranja po kojem se nagrađuju oni koji više rade i objavljuju naučne radove.

To je donelo rezultate, tako da je samo na Univerzitetu u Beogradu broj objavljenih radova povećan četiri puta.

Na Univerzitetu u Novom Sadu kažu da će formirati komisiju koja će raditi na njegovoj promociji. Zadatak komisije biće da utvrdi postojeće stanje, a zatim da se vidi gde su moguća poboljšanja i šta treba promeniti.

“Priprema Univerziteta u Beogradu za Šangajsku listu trajala je nekoliko godina. Kontaktiraćemo ljude koji su radili na promociji BU kako bismo znali na šta treba staviti akcenat i kako bi se i Univerzitet u Novom Sadu našao u društvu 500 najboljih”, rekao je prorektor za nauku i međunarodnu saradnju Univerziteta u Novom Sadu Pavle Sekeruš.

On je istakao da je prednost BU što ima u svom sastavu i 11 instituta koji se bave isključivo naučnim radom i naveo da je, recimo, samo naučna produkcija instituta u Vinči jednaka naučnoj produkciji Univerziteta u Nišu.

Sekeruš je podsetio da je Univerzitet u Novom Sadu po svim rang listama drugi u Srbiji, odmah iza BU, i četvrti među bivšim republikama, iza Zagrebačkog, Ljubljanskog i Beogradskog.

“Ako neki univerzitet u Srbiji još može da se nađe na Šangajskoj listu među 500 najboljih, to je Univerzitet u Novom Sadu i u ostvarenju tog cilja očekujemo pomoć Ministarstva prosvete”, dodao je Sekeruš.

Profesor. Sabo kaže da su ostali državni univerziteti još uvek daleko od Šangajske liste.

Upitan da li neki od osam privatnih univerziteta može da uđe na ovu prestižnu listu, Sabo kaže da je sa ovom količinom objavljenih naučnih radova to nemoguće.

“Na privatnim univerzitetima broj objavljenih radova je od nula do dvadeset. Da bi neko od njih ušao na Šangajsku listu moraće u narednom periodu da počne da se bavi i naukom, a ne samo da izvodi nastavu”, naveo je Sabo.

On je dodao da država mora više da ulaže u nauku, jer bez toga nema ni privrednog napretka za Srbiju.

“U Srbiji se za nauku izdvaja 0,35 odsto brito društvenog proizvoda (BDP), dok zemlje EU izdvajaju tri odsto, jedan odsto od države i dva od privrede”, zaključio je Sabo.

Nastavak na Blic...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.