Unesko štiti hrvatsko ojkanje

Izvor: RTS, 06.Feb.2011, 09:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Unesko štiti hrvatsko ojkanje

Među četiri narodna običaja, nedavno uvrštena među ugroženu svetsku nematerijalnu baštinu Uneska, našlo se i ojkanje, tradicionalno pevanje iz Hrvatske. Taj način pevanja karakterisitičan je za čitavo dinarsko područje, pa je takva vest izazvala polemike, čije je zapravo ojkanje.

Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje i kulturu (UNESKO) svrstala je nedavno četiri narodna običaja među ugroženu svetsku nematerijalnu baštinu i zatražila uvođenje mera za >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << njihovo očuvanje.

Reč je o tri običaja iz Kine i ojkanju, tradicionalnom pevanju iz Hrvatske. Pošto je ojkanje karakterisitičan način pevanja za čitavo dinarsko područje, ova vest je izazvala mnogo komentara.

Da je Komitet za nematerijalnu kulturnu baštinu u Srbiji bio brži, ojkanje je moglo biti prihvaćeno kao tradicija Srba iz Krajine.

Za razliku od našeg Komiteta, koji je oformljen tek krajem prošle godine, Hrvati već šest godina rade na svojoj listi i raspolažu sa više materijalnih sredstava, jer je neophodno da se svaki predlog naučno obrazloži.

Ojkanje, koje je skoro sasvim nestalo u praksi, karakterisitčno je za ceo Balkan.

"Mi govorimo o ličkom ojkanju kao obliku pevanja, o ojkanju kao nečemu što jeste u tradiciji Hrvata, ali i Srba sa tih prostora", kaže etnomuzikolog profesor Dimitirije Golemović.

Sredstva za zaštitu ojkanja

Ojkaju i Srbi i Hrvati i Bosanci, ali, na svoj način, i Crnogorci, Cincari, Grci, Slovaci i mnogi drugi narodi.

Unesko će izdvojiti materijalna sredstva za očuvanje ove tradicije koju danas neguju samo pojedine foklorne grupe i društva,  kažu u našem Komitetu za nematerijalnu kulturnu baštinu.

Za razliku od poznate pesme "Ruse kose curo imaš", koja svojataju bar tri balkanske zemlje uverene da je baš u njima nastala, poreklo ojkanja nije sasvim poznato.

Priča o njenom poreklu kaže da je reč o škotskoj pesmi, koju je svirao škotski garnizon nekada stacionarin u Istanbulu. Koliko je poznato, Škoti još uvek nisu tražili autorstvo.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.