Umesto srpskog, sad svet uči hrvatski!

Izvor: Večernje novosti, 22.Feb.2018, 12:42   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Umesto srpskog, sad svet uči hrvatski!

Broj lektora za naš jezik poslednjih godina dramatično smanjen na stranim katedrama. Naših lektorata svega desetak, Hrvatska ih ima 60, a Slovenija 45 NEKADA se srpski jezik učio na univerzitetima u 30 zemalja, a naša država slala je u svet stotine lektora. Nemar je doveo do toga da danas imamo desetak lektorata u svetu, a mnoge katedre za srpski jezik preuzeli su lingvisti koji predaju hrvatski, bosanski, pa i crnogorski jezik. Kako bi se osipanje zaustavilo, a mreža >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << lektorata poboljšala, tri ministarstva - kulture, prosvete i spoljnih poslova - formirala su radnu grupu koja treba da se bavi ovim problemom i u čiji rad su uključeni i profesori Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.PROČITAJTE JOŠ - Država kreće u boj za spas ćirilice Namera je da se uvedu pravila ko i pod kojim uslovima može da radi na stranim katedrama, na koji način će njihov rad da bude finansiran i kako će mreža lektorata da izgleda. Nadležnost nad lektoratima godinama je bila izgubljena između različitih ministarstava. - Prvi zadatak je da radna grupa utvrdi kriterijume za izbor lektora, kakvo obrazovanje i iskustvo je potrebno za taj posao - najavljuje za "Novosti" Vladan Vukosavljević, ministar kulture. - Mnoge lektorate izgubili smo na duže staze. Kada naš lektor ode u penziju ili iz nekog drugog razloga napusti radno mesto, dešava se da na njegovo mesto najčešće Hrvatska pošalje svog lektora i plaća njegov boravak. Ostali smo čak i bez lektorata u Moskvi, Rimu, Trstu... Prioritet nam je da prvo rešimo problem u tim gradovima. U isto vreme Hrvatska ima oko 60 lektora u svetu, a Slovenija 45.PROČITAJTE JOŠ - Ugrožen srpski u dijaspori Rad stručnjaka za jezik, prema međudržavnim ugovorima, finansiraju države domaćini - mi plaćamo strance u Srbiji, a druge zemlje naše profesore. Problem je što u mnogim državama taj iznos nije dovoljno veliki za život, a ima i zemalja koje ne ispunjavaju svoj deo obaveze. Recimo, lektore grčkog jezika u Beogradu finansira Srbija, ali zato Grčka ne čini isto, pa nema naših državljana na katedrama slavistike u Atini i Solunu. NEDOSTAJU - SVUDA U KOPENHAGENU lektori su iz BiH, naših lektora nema ni u Atini i Solunu, a i u Beču bosansko-srpsko-hrvatski jezik ne predaju kadrovi iz Srbije. U Mađarskoj imamo dva lektora, a u Poljskoj šest. U Pekingu ih je petoro, mada postoji potreba i za većim brojem.Mnoge katedre gde smo nekada imali svoje predstavnike preuzele su naše komšije, najviše Hrvati. Oni sufinansiraju, a u mnogim država i u potpunosti finansiraju rad svojih stručnjaka za jezik, svesni važnosti širenja sopstvene kulture i jezika. O lektorima je, u vreme SRFJ brinuo Zavod za međunarodnu naučnu, kulturnu, tehničku i prosvetnu saradnju, koji je ugašen nakon raspada države. Do 2009. godine njihov rad bio je u nadležnosti Ministarstva prosvete, postojala je i komisija za izbor lektora, koje su predlagali univerziteti. Tada je neko odlučio da ugasi rad komisije. - Zbog važnosti ovog posla, 13. decembra održan je sastanak predstavnika tri ministarstva i formirano je zajedničko telo koje će se baviti kriterijumima za izbor lektora - objašnjavaju u Ministarstvu prosvete. - Osim propisa, prioritet je i da se reši pitanje finansiranja njihovog rada, da se utvrdi kako izgleda mreža lektorata i kako je treba širiti.PROČITAJTE JOŠ - Srpski za sve studente - da bi naučili da pišu i govore Plan je da država sufinansira lektore u državama gde ne dobijaju dovoljno novca za život od univerziteta domaćina, kao i da u celosti plaća boravak tamo gde proceni da je to strateški veoma važno. Srbija, između ostalog, nema lektore ni u Sloveniji, Danskoj, Luksemburgu, Belgiji, Argentini, Kubi, Izraelu, Norveškoj... U većini država srpski jezik izučava se kao zajednički predmet, srpsko-hrvatski ili bosansko-srpsko-hrvatski, pa kada studentima vežbe drži lektor iz Hrvatske, Crne Gore ili Bosne i Hercegovine, srpski jezik, po pravilu, ostane u drugom planu.

Nastavak na Večernje novosti...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.