Umesto braka biraju samoću

Izvor: Večernje novosti, 10.Avg.2013, 23:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Umesto braka biraju samoću

KRAJEM prošle godine moje komšije i ja čuli smo zapomaganje jedne babe u komšiluku. Vrata stana bila su zaključana, baba nije htela ili nije mogla da otvori, pa smo zvali hitnu pomoć i policiju. Hitna „nije bila nadležna“, a policajac kog smo dobili telefonom rekao je da „nemamo pravo da obijamo stan“ i da sačekamo 30 dana, pa ako baba ne otključa ili na neki drugi način ne dokaže da je živa, da ih zovemo ponovo. I još nas je upozorio da se za provalu u tuđi stan krivično odgovara. >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << Sačekali smo, zvali ih ponovo, i kada su došli zatekli su - mrtvu babu. Ovo je priča jednog čitaoca „Novosti“ duboko potrešenog prošlonedeljnom vešću o smrti majke i sina, Sofije Sedlar (78) i Borisa Kazincija (53), koje su u jednom novosadskom soliteru našli policija i hitna pomoć kada su njihova tela već počela da se raspadaju. Prvi je umro sin, a potom starica o kojoj nije imao ko da brine. I upravo ovo postaje sve češća slika u Srbiji. Sve je više ljudi, što starih, što mladih, koji žive i umiru sami. S ovakvom socijalnom državom, padom nataliteta i sve manjim brojem sklopljenih brakova, ovo će, upozoravaju stručnjaci, za tri decenije postati svakodnevica. Najnoviji popisni podaci pokazali su da čak 41 odsto stanovništva starijeg od 15 godina, ili oko 2,5 miliona, danas žive kao samci. Neki su u domaćinstvu sa roditeljima (mlađi), drugi sa decom (stariji), dok su treći sasvim sami. Ali niko od njih nije u bilo kakvoj bračnoj ili vanbračnoj zajednici. Oni mlađi ne grade dom, nemaju sigurnost i brigu partnera, ne planiraju potomstvo, i ako nešto ne promene, život će provesti u samoći. Koliko je tačno samačkih domaćinstava (ljudi koji žive bez ikog svog) znaće se tek u novembru, za kad je Republički zavod za statistiku planirao obradu ovih popisnih podataka. Na prethodnom popisu, 2002. godine, po rečima Gorana Peneva, iz Centra za demografska istraživanja, od 2,5 miliona domaćinstava svako peto, odnosno 505.000, bilo je samačko.ŽENE LAKŠE ŽIVE SAME ŽENE mlađe od 60 godina više žive u zajednici nego muškarci, kaže demograf Goran Penev. Kad uđu u sedmu deceniju, van zajednice je samo 24 odsto muškaraca naspram 54,5 odsto žena. - Oni ili umiru ili sklapaju novi brak ako su udovci, jer ne mogu da brinu o sebi. One mahom ostaju same ili u ređim slučajevima pređu kod dece. - Bilo je tu i staračkih, ali i mlađih ljudi koji su išli iz sela u grad ili manjeg mesta u veće za poslom, pa su iznajmljivali stanove i živeli sami. Svako drugo samačko domaćinstvo bilo je staračko - kaže Penev. Očekuje se da sada brojke starih koji su ostali sami daleko nadmaše 300.000, jer se stalno pokazuje tendencija rasta. Dok ih je 1991. bilo 158.000, deceniju kasnije brojka je premašila 266.000. Zasada se, prema popisnim podacima, samo zna da 59 odsto starijih od 15 godina živi u nekoj vrsti zajednice (3,6 miliona ljudi). Od toga u vanbračnoj je 6,5 odsto. Preostalih 41 odsto su udovci i udovice, razvedeni koji nisu sklapali nove brakove ni veze, neženje, stari majka ili otac koji se preselio kod dece, večiti studenti koji su i u 35. na majčinom kazanu... - Kod nas su i porodica i zajednica u krizi, a ljudi su se otuđili - kaže psihoterapeut Vladan Beara. - Trpimo posledice svega što smo prošli u 20. veku, od Prvog i Drugog svetskog rata, preko komunizma, ratova devedesetih, tranzicije, osiromašenja naroda i privrede. Ljudi su iscrpljeni, razočarani, okrenuti sebi, a ideja opšteg dobra je nestala. Institucije koje bi trebalo da budu uzor su u očima ljudi pale, nedostaje vera da će biti bolje, ali fale nam i intelektualci i ljudi od integriteta.VANBRAČNO 16.600 DECE MADA je broj vanbračne dece u Srbiji i dalje daleko manji od evropskih zemalja, on svake godine raste. Tako ih je 2011. bilo 15.700 (ili 23,9 odsto u odnosu na ukupan broj rođenih), a prošle je bio 16.603. S obzirom na to da se sve manje dece rađa, on je u procentima porastao na 24,7. Daleko više od nas ima ih u Sloveniji, Bugarskoj, Francuskoj, Skandinaviji, gde je više od polovine dece rođeno van braka. A manje ih je u Hrvatskoj, Makedoniji, Bosni. Granicu od 20 odsto prešli smo još 1998, a ove godine, ako ne računamo 2003, dostigli smo rekord. - Kad svemu tome dodamo i besomučno jurišanje potrošačkog društva na individuu, dobijamo društvo usamljenih pojedinaca koji očekuju da ih drugi zadovolji, a sami nisu spremni da se odreknu slobode i komfora i ulože u zajedništvo - primećuje Beara. Tako se i dešava da mladi ulaze u brak suštinski nespremni na zajedništvo. Venčavaju se a da se prethodno nisu „razveli“ od roditelja, koji i dalje imaju dominantan uticaj na njihov život. S druge strane, primećuje ovaj psihoterapeut, mnogo je momaka koji vreme provode za kompjuterom i uz igrice i pivo, pa očekuju da tako nastave i kad se ožene, nespremni da preuzmu brigu o ženi i deci. Zbog ove, najblaže rečeno, nezrelosti, brakovi brzo i nezaustavljivo propadaju, a vanbračne zajednice nisu preuzele primat kao koherentne zajednice ljudi koji zaista brinu jedni o drugima. - Broj brakova pada, razvoda raste, sve su češće migracije koje kidaju veze pojedinca sa prethodnim okruženjem. To se dešava i u drugim državama, ali kod nas poseban problem predstavlja to što nemamo adekvatnu socijalnu zaštitu. Socijalna politika nam je na dnu, institucije koje se njom bave su zastarele, konzervativne i nefunkcionalne - kaže sociolog prof. dr Anđelka Milić. Po Zakonu o braku i porodici, kao što roditelj ima obavezu da brine o detetu do osamnaeste godine, tako i dete ima obavezu da brine o svom pretku. To znači da bi centri za socijalni rad trebalo da prijave zanemarivanje starih tužiocu, pa da ovaj, po službenoj dužnosti, pokrene postupak. To se, međutim, nije desilo nikad, a država očekuje od roditelja da sami tuže decu. - Patrijarhalnu porodicu, koju mnogi danas idealizuju, nepovratno smo izgubili i ne možemo da je vratimo. Ali zato možemo da gajimo zajedništvo, saosećanje, da učimo decu da brinu o drugima, i da nateramo državne organe da se staraju o najnemoćnijima - kaže Milić.

Nastavak na Večernje novosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.