Izvor: Nezavisne Novine, 03.Nov.2015, 00:39   (ažurirano 02.Apr.2020.)

USKOK u FBiH i dalje bez ijednog zaposlenog

SARAJEVO - Federacija BiH ni godinu dana nakon usvajanja seta zakona za borbu protiv korupcije nema uspostavljene tzv. USKOK odjele pri Tužilaštvu FBiH i Vrhovnom sudu FBiH, a Agencija za upravljanje nezakonito stečenom imovinom ima samo jednog zaposlenog - direktora, prenosi TV1.

Da situacija bude gora, zbog pravnog vakuuma nastalog donošenjem ovih zakona bilo je upitno procesuiranje najtežih oblika kriminala na kantonalnim sudovima.

U Federaciji BiH trenutno su >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << na snazi zakoni za borbu protiv organizovanog kriminala koje niko ne provodi.

I ne samo to. Njihovim stupanjem na snagu kantonalna tužilaštva i sudovi izgubili su stvarnu nadležnost za procesuiranje krivičnih djela organiziranog kriminala i korupcije.

U praksi to je značilo da predmete organizovanog kriminala više ne smiju voditi kantonalne pravosudne institucije a federalne ne mogu jer nikad nisu ni uspostavljene.

Ovaj pravni vakuum prevaziđen je tumačenjem Vrhovnog suda FBiH.

„To je u moru ovih informacija koje sam dao rekao bih svijetla tačka jer znači da neće doći do obustave procesuiranja djela i izvršilaca djela organiziranog kriminala i korupcije nego će to i dalje nastaviti raditi kantonalna tužilaštva, odnosno sudovi“, kaže za Zdravko Knežević, glavni federalni tužilac.

Odlukom Vrhovnog suda FBiH riješen je samo jedan u nizu problema efikasnije borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Set zakon usvojen je kako bi, kako tvrdi tužilac Knežević,  bila osnažena oštrica borbe protiv organiziranog kriminala.

Mjesna nadležnost općinskih i kantonalnih tužilaštava i sudova trenutno je barijera efikasnijoj borbi protiv organiziranog kriminala.

„U slučajevima kada imamo krivična djela koja su počinjena na teritoriji više općina ili kantona oštrica krivičnog gonjenja se gubi jer svako tužilaštvo može raditi samo dio koji se odnosi na prodručje njegove mjesne nadležnosti. Dakle, nismo imali organ koji bi to mogao efikasnije raditi a uspostavom posebnih odjela njihova mjesna nadležnost bila bi teritorij cijele Federacije BiH“, dodaje Knežević.

Ključni preduslov za njihovo uspostavljanje  trenutno je osiguranje finansijskih sredstava.

Novac za te namjene nije predviđen budžetom za ovu godinu što znači da će, u najboljem slučaju, odjeli biti formirani naredne godine. Osiguranje novca prvi je ali ne i finalni korak do uspostave tzv. USKOK odjela.

„U ovom momentu, iako formalno-pravno postoje, zakon se ne primjenjuje a i u međuvremenu su se morala rješavati sporna pitanja koja su bila obuhvaćena tim zakonom. Pojedini sudovi, naime, počeli su se proglašavati stvarno nenadležnim“, naglašava Knežević.

Skoro s identičnim problemima suočava se i Agencija za upravljanje oduzetom nezakonito stečenom imovinom.

Agencija koja bi trebala biti snažan mehanizam u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije danas ima samo direktora koji sjedi u maloj kancelariji u zgradi vlade FBiH.

Poređenja radi, italijanska agencija ima oko 1.000 uposlenih u 20 podružnica i godišnje uprava imovinom vrijednom milijardu evra.

U samo jednom predmetu organiziranog kriminala oduzeli su 543 nekretnine.

„Ja sam konkretno imao zahtjev Kantonalnog suda Tuzla da preuzmem trajno oduzetu imovinu, a imao sam i nekoliko zakona da preuzmem privremeno oduzetu imovinu, a s obzirom da sam sam, da nemam prostore i ljude, nisam bio u prilici da ispunim te zahtjeve“,  objašnjava u razgovoru za TV1 Kenan Kapo, direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom  FBiH.

I u slučaju ove agencije problem je novac. Nužno je da Federalna vlada osigura sredstva za plaće ali i za smještaj zaposlenih kao i skladišne prostore.

Novac bi takođe trebao biti osiguran u budžetu za narednu godinu. Kada se to i desi Agencija će upravljati imovinom koju su svi sudovi na teritoriji FBiH privremeno ili trajno oduzeli. Cilj je da se imovinom upravlja na način da ne gubi na vrijednosti.

„Svrha oduzimanja imovinske koristi jeste da niko od kriminala ne smije niti može imati koristi. Svrha je da se imovina oduzme od  saznanja o izvršenju krivičnog djela, što je privremeno do pravosnažne presude, što je trajno oduzimanje. Smisao ne može biti da se odgovorni procesuiraju a imovina koju su stekli krivičnim djelima ostane. Kakvu onda sliku šaljemo“, ističe Kapo.

Sud BiH jedan je od rijetkih sudskih instanci koja koristi i mehanizam oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi.

Pravosnažnim sudskim presudama dosad je oduzeto oko 36 miliona KM u novcu ali i dvije kuće, jedan apartman i jedna firma.

Ukupno je doneseno 194 presude u kojima je naređeno oduzimanje imovine. U Sudu BiH pojasnili su da se oduzeti novac uplaćuje u državni budžet, imovina uglavnom prodaje pa se novac također uplaćuje u budžet. Sud je u nekoliko navrata oduzetu imovinu poklonio i humanitarnim organizacijama.

(NN,Vijesti.ba)

Nastavak na Nezavisne Novine...