Izvor: Nezavisne Novine, 08.Maj.2016, 17:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U Srbiji 30 banaka, u Kanadi 7

Srbija danas ima 30 banaka, što je trostuko manje nego, recimo, prije dvadesetak godina, ali je, ipak, po broju banaka koje ovde posluju na prvom mjestu u odnosu na region, a "bježi" i znatnom dijelu Evrope.

U Hrvatskoj ih je 27, u Sloveniji 20, a u Crnoj Gori 12. Stručnjaci ukazuju na to da 30 banaka nije potrebno Srbiji i da će se u narednom periodu postepeno smanjivati njihov broj. Uobičajeno je da na milion stanovnika bude jedna banka, što znači da bi optimalan broj bio >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << od pet do sedam banaka. Toliko, na primjer, ima Kanada, a o smanjenju broja banaka ozbiljno razmišlja Beligija, u kojoj trenutno posluje 15 banaka.

U Srbiji desetak banaka drži 77 odsto bankarskog tržišta, dok ostale zauzimaju od dva do tri odsto ovog kolača, a pojedine i manje. Podaci o poslovanju bankarskog sektora ukazuju na to da iz godine u godinu gubici banaka rastu, a one, ipak, ostaju na srpskom tržištu. To, naravno, neće potrajati i najvjerovatnije će se neke povući ili spojiti, u zavisnosti od toga kakva situacija bude na tržištu.

"Koliko je banaka potrebno, govori podatak o profitu koji su ostvarile prošle godine", kaže Branko Živanović, profesor Beogradske bankarske akademije. "Zarada od samo 62 miliona evra ne može se oceniti kao uspeh, imajući u vidu tako veliku infrastrukturu i broj banaka u zemlji. Ono što još više onespokojava jeste činjenica da se broj banaka koje beleže negativan finansijski rezultat približava polovini od ukupnog broja bankarskih institucija u zemlji, a to se, takođe, događa i sa iznosom ukupnog gubitka u poređenju sa iznosom dobiti. Sve ovo ukazuje da je osnovno tržište predimenzionirano, da je broj banaka dupliran, a mreža neracionalna i skupa."

Prošlogodišnja dobit neće prelomiti trend, kako ističe Živanović, i oporaviti bankarski sistem. To je već viđeno u regionu. Pored činjenice da se kamate na štednju tendencijski smanjuju, značajno se umanjuju i unutrašnji troškovi poslovanja banke.

"Strategija racionalizacije troškova poslovanja dominira poslednjih godina, i sve više poprima maha", ističe Živanović. "Nažalost, ona uključuje i racionalizaciju mreže u smislu zatvaranja sve većeg broja filijala i otpuštanja zaposlenih. Ti troškovi su, inače, i najveći u banci, pa je evidentan i njihov efekat. Dobit je, nažalost, više rezultat racionalizacije poslovanja i sniženja troškova nego kreditne i poslovne ekspanzije."

Ono što nedvosmisleno drži sidro stagnacije u bankarskom sektoru su nagomilani loši plasmani banaka, ističe Živanović.

"Tu leži ključ kreditne destrukcije i treba očekivati da će trendovi i u ovoj godini biti isti, obeleženi uzdržavanjem od novih kreditnih plasmana. Dobit će ostati tanka, krediti zanovljeni, mreža umanjena i više koncentrisana, broj službenika manji. Broj banaka bi trebalo da se smanjuje. Treba očekivati određena spajanja u već postojećoj nacionalnoj bankarskoj strukturi, ali ne i dolazak novih bankarskih grupacija, posebno ne sa Zapada i ne u ovoj godini", smatra on.

U bankarskom sektoru u Srbiji nastavlja se trend smanjenja broja zaposlenih i poslovne mreže. Tako je tokom prošle godine 12 banaka otpustilo 281 službenika, a 17 banaka primilo 77 ljudi.

Sada u bankama radi 24.387 zaposlenih, ili za 10.000 manje nego prije 10 godina. Devet banaka je zatvorilo 35 ekspozitura i filijala.

Nastavak na Nezavisne Novine...