U Hrvatskoj još niko nije osuđen za zločine u Oluji

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 28.Apr.2011, 19:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U Hrvatskoj još niko nije osuđen za zločine u Oluji

ZAGREB -

Iako su postupci u toku, do sada niko nije osuđen za ratne zločine za vreme i nakon Oluje, izjavila je danas savetnica u odelenju za ratne zločine hrvatskog državnog tužilaštva Davorka Radalj.

Priznanje savetnice Radalj, na tribini "Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj od 1991. do 1995." u organizaciji NVO Dokumenta - Centar za suočavanje s prošlošću, usledilo je nakon podužeg insistiranja novinara da im odgovori da li je iko pravosnažno osuđen za >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << ratne zločine za vreme i nakon Oluje.

Novinare je interesovalo i da li se vrše istrage ili drugi postupci za zločine u Medačkom džepu 1993. i Gospiću 1991. nakon što su na dva odvojena suđenja osuđeni odgovorni za njih.

General Mirko Norac za nečinjenje u Medačkom džepu osuđen je na sedam, pa na šest godina zatvora, dok je general Rahim Ademi oslobođen, a Norac, Tihomir Orešković i Stjepan Grandić osuđeni su na kazne od 10 do 15 godina zatvora za ubijanja više desetina civila u Gospiću 1991. godine.

Predistražne radnje još traju

"Na osnovu pravosnažne presude Norcu i Ademiju, admiral Davor Domazel Lošo trebao je da bude optužen za Medački džep, jer je na osnovu instrukcija sada pokojnog šefa Glavnog štaba HV Janka Bobetka komandovao akcijom u kojoj je brutalno pobijeno 36 civila, a treba optužiti i neposredne počinioce", rekla je voditeljka Dokumente Vesna Teršelič.

Ona je podsetila da je tužilaštvo još 2003. kad je Haški sud optužio Bobetka najavilo da pokreće opsežnu akciju traženja počinilaca zločina u Medačkom džepu.

Jasmina Dolmagić, zamenica državnog tužioca Mladena Bajića, izjavila je da "kriminalistička obrada koja prethodi istrazi traje, pa sve ima oznaku tajnosti".

"Postoji predmet protiv nepoznatog počinioca i provode se predistražne radnje", rekla je Davorka Radalj i dodala da se traga za počiniocima likvidacija u Gospiću, ali da je sve pod oznakom tajnosti.

Sličnosti između zločina u Dvoru i Srebrenice

Na vesti o masakru devetoro hendikepiranih lica za vreme Oluje u avgustu 1995. u Dvoru, predsednik Građanskog odbora za ljudska prava iz Zagreba Zoran Pusić, koji godinama istražuje ratne zločine, založio se za procesuiranje počinilaca tog teškog zlodela.

"Ne bi trebalo biti preteško ispitati ko je počinilac, jer je to strašan ratni zločin", izjavio je Pusić Tanjugu.

Ističući da je "moguće da je zločin počinio bilo ko s tri strane koje se međusobno optužuju", on je naglasio da je "Hrvatska najpozvanija da to istraži, jer su pobijeni njeni građani i to se dogodilo na njenoj teritoriji".

Navodeći da priče o zločinu u Dvoru nije izmišljotina danskih vojnika, jer se o tome već pisalo posle rata, Pusić je ukazao na to da su vojnici o masakru javili svojim pretpostavljenima koji su im rekli da samo gledaju i ne reaguju, što im je svakako ostalo u sećanju.

Pristrasnost: 10 godina zatvora za udaranje zarobljenika

Predsednik Građanskog odbora za ljudska prava iz Zagreba Zoran Pusić naglasio je da su sudovi i tužilaštva pristrani u svojim odlukama i postupcima i to ilustrovao primerom Dragiše Čančarevića u čijoj je optužnici najteže delo bilo udaranje ratnog zarobljenika, a koji je dobio 10 godina zatvora, više nego pripadnici hrvatskih snaga koji su ubijali.

"Tako što, doduše u mnogo manjoj meri, slično je kao kod Holanđana u vezi sa masakrom u Srebrenici, jer ni oni nisu reagovali, gledajući zločin koji se dogodio pred njihovim očima. I dok je u Srebrenici odnos snaga bio takav da je pitanja da li su to mogli spriječti, naročito kad je Jasuši Akaši zabranio udare na položaje Vojske RS, prema svedočenju Danaca, u Dvoru su imali dovoljno snaga da to spreče", rekao je Pusić nakon tribine o procesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.

Devetoro hendikepiranih civila različite starosti 8. avgusta 1995. poslepodne ubili su ručnim bombama i automatskim oružjem 12 lica u maskirnim uniformama bez oznaka jedinica.

O tome su za Uskrs javno progovorili danski vojnici koji su gledali masakr.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.