Tri scenarija za rasplet krize

Izvor: Politika, 06.Feb.2008, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tri scenarija za rasplet krize

Prevremeni izbori najrealnija opcija, manjinska vlada bez šanse, dogovor Tadića i Koštunice u domenu teorije

Opstanak Vlade Srbije u sadašnjem sastavu, njena rekonstrukcija koja bi podrazumevala podršku neke od opozicionih stranaka manjinskoj vladi ili pad vlade i raspisivanje prevremenih parlamentarnih izbora, tri su moguća načina za rešavanje krize vlasti u Srbiji, odnosno blokade rada vlade i Skupštine, do koje je došlo zbog neslaganja u vladajućoj koaliciji oko >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << pitanja evropskih integracija Srbije i sudbine Kosova i Metohije. Kako sada stvari stoje, opcija prevremenih izbora je, izgleda, najrealnija.

Varijanta opstanka kabineta Vojislava Koštunice u sadašnjem sastavu, makar se ona „prekrstila” i u „tehničku vladu”, kako za „Politiku” tvrdi izvor iz vlade, trenutno je malo verovatna.

– O pravljenju nekakve tehničke vlade nema ni govora. To, jednostavno, nije opcija, jer bismo opet došli u situaciju da se međusobno preglasavamo i samo bi bilo pitanje trenutka kada bismo ponovo došli u sličnu situaciju. A eventualni dogovor između Koštunice i Borisa Tadića je u domenu teorije – kaže sagovornik „Politike” koji je želeo da ostane anoniman.

Ni mogućnost da neka od opozicionih stranaka, najpre Srpska radikalna stranka ili Socijalistička partija Srbije, podrže manjinsku vladu, bilo da je u pitanju vlada u kojoj bi bile stranke „narodnjačkog” bloka ili Demokratska stranka i G17 plus, ne deluje verovatno, mada se tokom jučerašnjeg dana moglo iz više „nezvaničnih izvora” čuti kako se, navodno, prave razni dogovori o tome ko bi koga mogao da podrži. Zajednički imenilac u svim pričama bili su radikali, koji su naizmenično vezivani prvo uz manjinsku vladu „narodnjaka”, a potom i uz vladu koju bi činili predstavnici DS i G17 plus.

Sve dileme je, međutim, razvejala jučerašnja izjava Tomislava Nikolića, zamenika predsednika SRS, da ne vidi razlog da se sastane sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem, kao i da ne postoji mogućnost podrške koaliciji DSS-NS.

– Nije problem na relaciji vlade i opozicije, nego je problem unutar same vlade. Dok se ne raščisti situacija, dok ne vidimo šta će dalje biti sa Srbijom, sa Kosovom i Metohijom, ja nemam o čemu da razgovaram ni sa Tadićem ni sa Koštunicom – rekao je Nikolić.

Samo dan ranije on je, na pitanje da li bi pristao da uđe u vladu ukoliko bi ga pozvao Koštunica, odgovorio da „treba prvo videti da li Srbija ima vladu, zašto nema vladu, i da li je sukob na liniji odbrane države ili u nekom drugom neslaganju, pa onda da se vidi kako taj sukob može da bude prevaziđen”. – Voleo bih da oni ostanu složni dok traje ova, čini mi se, diplomatska i politička bitka za Kosovo i Metohiju. Zaista mi se čini da neće valjati ako se dodatnu posvađaju, zato što je veliki ulog i sada treba ostaviti po strani te stranačke razmirice – rekao je Nikolić.

Mada se, imajući u vidu da se na srpskoj političkoj sceni stvari često dešavaju suprotno onome što političari izjavljuju, ovakva Nikolićeva izjava ipak upućuje na to da je mala verovatnoća formiranja manjinske vlade, ma o kojoj od mogućih varijanti da je reč (vidi tabelu).

To kao jedinu preostalu opciju ostavlja pad vlade i raspisivanje prevremenih parlamentarnih izbora. Do toga može doći ili ostavkom predsednika vlade, zbog gubitka većinske podrške u vladajućoj koaliciji, čime vlada automatski pada, a njen mandat prestaje konstatovanjem u parlamentu. Druga mogućnost je izglasavanje nepoverenja vladi.

I mada su se otvoreno za nove izbore dosad izjasnila samo Liberalno-demokratska partija, izbori bi, u ovom trenutku, prema oceni analitičara i istraživača javnog mnjenja, najviše odgovarali SRS i Demokratskoj stranci. Obe stranke mogle bi, na krilima upravo završene kampanje za predsedničke izbore, da računaju na to da bi u novom sazivu parlamenta imali znatno više poslanika nego što ih sad imaju.

Prema rečima Srđana Bogosavljevića iz „Stratedžik marketinga”, izbori bi u skorije vreme najviše odgovarali strankama koje su upravo izašle iz žestoke kampanje, odnosno DS i SRS. Svako odlaganje i odugovlačenje, u šta spada i mogućnost da parlamentarni izbori budu održani istovremeno sa lokalnim izborima 11. maja, dalo bi šansu i ostalim strankama da se konsoliduju i umešaju u borbu za podelu parlamentarnog kolača. To se, pre svega, odnosi na SPS, LDP i NS, dok DSS trenutno prati opadajući trend popularnosti.

Kad god bi do izbora došlo, ni radikali ni demokrate u svakom slučaju ne bi bili u prilici da samostalno formiraju novu vladu, već bi morali da traže koalicione partnere. I tu je, međutim, stanje podložno promenama u zavisnosti od vremena održavanja izbora.

– Imajući u vidu rezultate predsedničkih izbora, da su parlamentarni izbori održani pre dve nedelje, DS bi, zajedno sa blokom stranaka koje su podržale njenog kandidata, možda i mogla da formira vladu bez DSS. Kako vreme bude odmicalo, to će postajati manje verovatno – ocenjuje Bogosavljević i objašnjava da je fragmentacija glasova veća na strani partija koje su podržale Tadića, pa je pitanje da li bi, sa protokom vremena, sve one uspele da pređu izborni cenzus, odnosno da obezbede poslanička mesta u parlamentu.

U međuvremenu bi se, takođe, desile stvari koje bi mogle da poremete trenutni odnos snaga. Nema sumnje da bi se to kako bi se pojedine stranke postavile prema članicama EU u slučaju da one priznaju nezavisnost Kosova, što će se najverovatnije i desiti, odrazilo i na njihov rejting.

S druge strane, prema nekim procenama, radikali bi se našli u povoljnijoj poziciji u odnosu na DS, jer bi se moglo desiti da im za sastavljanje vlade budu potrebni samo još poslanici SPS.

Marko Blagojević, programski direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju, za razliku od Bogosavljevića, misli da bi i izbori u maju najviše odgovarali DS i SRS. Slaže se, međutim, da bi demokratama u svakom slučaju bilo nemoguće da sastave vladu koja na neki način ne bi uključivala i DSS, bilo da je reč o Koštuničinoj podršci manjinskoj vladi ili o direktnom učešću DSS u kabinetu novog premijera.

Marko R. Petrović

[objavljeno: 07/02/2008.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.