Trećina hrane u svetu se baca

Izvor: Vesti-online.com, 11.Sep.2013, 21:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Trećina hrane u svetu se baca

Toliko je gladne dece u afričkim zemljama (i ne samo tamo!), a ljudi širom sveta bacaju životne namirnice! Prema najnovijem izveštaju Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), jedna trećina hrane proizvedene u svetu propadne, što je gubitak od 750 milijardi dolara godišnje.

Koliko puta dnevno ovo uradite? Počnite da pravite manje hrane, za početak!  

U izveštaju se navodi da se hrana u zemljama u razvoju rasipa uglavnom zbog loše >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << tehnike žetve i prikupljanja, a u bogatim zemljama zbog rasipništva i nemara potrošača.

 

"Rasipanje hrane ima veliki značaj za bezbednost ishrane i bezbednost uopšte. Ako smanjimo gubitke i rasipanje hrane, smanjićemo pritisak na proizvodnju", rekao je Hose Graciano da Silva, generalni direktor FAO-a čije sedište je u Rimu.

 

U izveštaju se navodi da rasipanje hrane šteti životnoj sredini tako što gomilanje smeća izaziva nepotrebno ispuštanje ugljen dioksida, višak potrošnje vode i smanjenje biodiverziteta time što se sve više zemljišta uzima za poljoprivredu.

 

Svake godine, navodi FAO, za neiskorišćenu a proizvedenu hranu potroši se količina vode jednaka godišnjem protoku reke Volge u Rusiji i ispusti u atmosferu 3,3 gigatona ugljendioksida i drugih zagrađujućih gasova.

 

Oblasti gde se najviše rasipa su Azija za žitarice, a za meso bogati regioni Latinske Amerike.

Godišnje se ukupno baci 1,3 milijardi tona hrane.

 

Za proizvodnju hrane koja nije potrošena upotrebi se 30 odsto obradivog zemljišta.

 

Samo u industrijalizovanom delu Azije, oblasti koja obuhvata Kinu, Japan i Južnu Koreju, u proseku se godišnje baci skoro 200 kilograma povrća i žitarica po stanovniku.

 

Gubici prehrambenih proizvoda u Aziji prate čitav proizvodni lanac - od poljoprivredne proizvodnje, skladištenja i žetve do potrošnje. Direktni ekonomski trošak rasipanja poljoprivrednih proizvoda, ne računajući ribu i drugu hranu iz mora, iznosi oko 750 milijardi dolara godišnje, procenjeno je po troškovima proizvodnje, navodi se u izveštaju.

Nastavak na Vesti-online.com...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.