Treba nam velika Albanija

Izvor: Glas javnosti, 30.Sep.2008, 07:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Treba nam velika Albanija

Od istorijskog, ekonomskog i sveukupnog interesa Albanaca je da se Kosovo ujedini sa Albanijom.

Bilo bi mnogo bolje za Albance da žive u većoj i jačoj državi nego u dve slabije, siromašnije države, a to je, verujem, prihvatljivije i našim balkanskim komšijama.

Samo ujedinjeni Albanci mogu postati istinski razvijeni i jaki na Balkanu.

Kosovo bi Albaniju oslobodilo od njenih zala, a Albanija bi oslobodila Kosovo od njegovih tipičnih zala

Proces ponovnog >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << oblikovanja Balkana se može nastaviti, a to ne mora biti povoljno po nas Albance - rekao je Redžep Ćosja listu Šćipi iz Tirane, iz kojeg Glas prenosi drugi deo tog intervjua.

Postoje li rizici koji prete novoj državi Kosova? Ako postoje, koji su i šta se može uraditi da se izbegnu?

Ranije sam pominjao koji su to rizici koji prete i koji će i nastaviti da prete kosovskoj državi. Ima rizika koji dolaze iz Srbije, iz Severne Mitrovice i iz srpskih enklava ukoliko ne prihvate suživot sa građanima Kosova. Mi možemo izbeći ove rizike prevashodno putem saradnje sa SAD i EU. Uz to, takođe postoje rizici koji dolaze sa samog Kosova. Mi se obično ne bavimo ovakvim rizicima i ne želimo da čujemo za njih. Međutim, istorija je pokazala da unutrašnji rizici za jednu državu mogu biti destruktivniji nego li spoljašnji. Brinem se da postoji moguća trulost iznutra, sa moralnog, duhovnog, kulturnog ili pravosudnog stanovišta. Brinem se da ljudi koji su na vlasti nemaju savesti i osećaj odgovornosti. Brinem se zbog uskogrudih ljudi na vlasti, primitivnih ljudi na vlasti koji misle samo na sebe... Neka nam je Bog u pomoći!

NEKI BI DVE ALBANSKE NACIJE!

- Neki ljudi koji rade na nekim fakultetima, na kosovskoj Akademiji nauka i umetnosti, kao i u nekim kulturnim institucijama gde su pronašli svoje intelektualno ispunjenje i svoje ličnu korist u ovom separatizmu unutar albanske nacije. A prava istina je da njihovu predmodernu, reakcionarnu ideologiju podstiču neki strani krugovi i, izgleda, neke ambasade u Prištini. Moguće je da su kosovske državne institucije pod pritiskom da podele Kosovo i Albaniju kao dve različite nacije - rekao je Ćosja za Šćipi.

ŠĆIPI, URIM I REDŽEP

Kosovski književnik, profesor i politički aktivista Redžep Ćosja dao je „ekskluzivni“ intervju albanskom listu Šćip iz Tirane. Intervju je vodio glavni urednik lista, Urim Bajrami, koji je inače nedavno boravio u Beogradu na Svetskom kongresu Međunarodnog pres instituta (IPI), a povremeno piše i za regionalnu agenciju BIRN Gordane Igrić. Intervju je objavljen pod naslovom „Ćosja: Zašto se Kosovo mora ujediniti sa Albanijom“.

RUSIJA JE VELIKI BRAT SRBIJE!

A Rusija? Zašto ona još insistira na korišćenju svog veta, uprkos činjenici da Kosovo već ima svoju nezavisnost i da je 50 država to prihvatilo? Da li vidite moguću promenu u njenom stavu nakon što je Medvedjev zamenio Putina?

Rusija je velika, jaka država i spoljna politika takvih država, a i njihova unutrašnja politika, ne menja se lako i brzo. One slede dugoročnu, trajnu politiku. Samo male države menjaju politiku. Rusija je veliki brat Srbije i, kao što smo svi videli, nije zaboravila i neće zaboraviti to bratstvo. Međutim, ovo nije jedini razlog zašto Rusija ne priznaje Kosovo. Tu takođe postoje i geopolitički interesi. Drugi razlog za ovo odbijanje se vidi u ruskoj politici prema Južnoj Osetiji, Abhaziji i Gruziji. Sada kada je Rusija priznala nezavisnost te dve regije, ona bi trebalo da prizna i nezavisnost Kosova. Međutim, ona to ne čini jer nije sigurna da će zapadne zemlje priznati Južnu Osetiju i Abhaziju. To je politička trgovina.

Kakva je budućnost kosovske države u pogledu ne samo Albanije, već Makedonije, Srbije ili Crne Gore - u svetlu činjenice da mnogi Albanci žive u ovim zemljama?

Odnosi Kosova sa Albanijom i Albanije sa Kosovom su posebno pitanje. Na njihovim je političkim i intelektualnim klasama da razmišljaju o ovoj vezi, o tome kakav kvalitet bi ona trebalo da ima i kakav treba da bude njen istorijski cilj. Oni treba da razmišljaju i odluče u skladu sa aspiracijama svog naroda. Odnosi Kosova sa Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom ne zavise samo od Kosova, već takođe i od Makedonije, Crne Gore i Srbije, kao i od Albanaca koji žive u ovim državama. Budućnost može doneti neke nove vizije, nove ciljeve i nove odnose na Balkanu. Može se reći da geopolitičke promene na Balkanu još uvek nisu završene.

Smatrate li da nam je potrebna platforma za zajedničku akciju i integraciju albanskog faktora na Balkanu?

Nema sumnje da su međunarodne okolnosti na kraju dvadesetog i početku dvadeset prvog veka favorizovale Albance i da ih one i dalje favorizuju. Ovaj period je Albancima doneo prilike koje oni nisu imali još od petnaestog veka. A sve će u velikoj meri zavisiti od samih Albanaca - da li će biti u stanju da iskoriste ove prilike kako bi se konsolidovali kao nacija, da se razviju, napreduju i odrastu politički, ekonomski, kulturno i kao civilizacija kako bi postali jedna istinska moderna nacija.

Među nama, međutim, postoje neki kratkovidi ljudi koji žele da podele albanski faktor, albansku naciju. Takođe postoje ljudi koji imaju različita istorijska stanovišta. Prilike koje sam ranije pomenuo neće biti iskorišćene ukoliko ne bude postojala politika integracije albanskog faktora. Na Kosovu raste jedna grupa separatista, otvorenije nego u državi Albaniji. Oni žele da odvoje kosovske Albance od onih u Albaniji.

Niste oklevali da govorite u prilog ujedinjenja Albanaca, tačnije - ujedinjenja Kosova sa Albanijom. Jednom ste rekli da, i ja ću to sada citirati: „Ovo će se jednoga dana i desiti, uprkos činjenici da raste broj feudalnih gospodara i njihovih slugu koji se ekstremno protive ovoj ideji „. Da li još uvek stojite pri ovoj ideji i zašto? Da li je bolje imati dve države u regionu ili jednu koja je veća i jača?

Naravno da je moje mišljenje još isto. Od istorijskog je interesa, kao i od vitalnog, ekonomskog i sveukupnog interesa Albanaca da se Kosovo ujedini sa Albanijom. Bilo bi mnogo bolje za Albance da žive u većoj i jačoj državi nego u dve slabije, siromašnije države. Ovo je, verujem, prihvatljivije i našim balkanskim komšijama. U krajnjoj analizi, Kosovo je sve do 1912. god. uvek pripadalo geografskoj i etničkoj oblasti koja se zove Albanija. Samo ujedinjeni, Albanci mogu postati istinski razvijeni i jaki na Balkanu. Samo ujedinjeni oni će biti u stanju uvećavati svoje vrednosti i braniti se od zala. Kosovo bi Albaniju oslobodilo od njenih zala, a Albanija bi oslobodila Kosovo od njegovih tipičnih zala...

Iz različitih interesa i razloga, uloga Sjedinjenih Američkih Država i Evrope u podršci nezavisnosti je bila očigledna. Međutim, mnogi analitičari su primetili i ponešto neeksponirano povlačenje SAD i primetniji angažman evropskih institucija? Zašto se odvija ovakva promena uloga?

Kosovo se nalazi u Evropi i mi se nadamo da će ono, jednoga dana, u ne tako dalekoj budućnosti biti primljeno u ujedinjenu Evropu. Sada, kada je većina posla obavljeno, prevashodno zahvaljujući Sjedinjenim Državama, one mogu dozvoliti Evropi da ima veću nadzornu ulogu na Kosovu, ulogu koja će, na kraju, voditi ka većem suverenitetu. Pa ipak, američki faktor i američka politika ostaju ovde, čak i ako se američko prisustvo smanjuje. Mislim da stvari na Balkanu ne bi bile dobre bez Sjedinjenih Američkih Država.

"U krajnjoj analizi, Kosovo je sve do 1912. god. uvek pripadalo geografskoj i etničkoj oblasti koja se zove Albanija"....

Rece covek i ostade ziv!!!!

Strasno,i mi takvog ugostili u Beogradu?

Ja cu vidim uskoro da se odreknem pasosa Sbije(pre nego ga izvadim) jer mi je zaista dosta ponizavanja!!!

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.