Transparentnost uslov za dobre zakone

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 25.Sep.2012, 16:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Transparentnost uslov za dobre zakone

BEOGRAD -

Učesnici četvrtog Evropskog pravnog i političkog foruma u Domu Narodne skupštine složili su se danas da je transparentnost u procesu donošenja zakona, praćena javnim debatama i diskusijama, jedan od najvažnijih uslova za kasniju primenu zakona u praksi.

Na skupu je predstavljena Studija o unapređenju zakonodavnog procesa pod nazivom - "Kako Srbija može unaprediti svoj zakonodavni sistem".

Predsednik skupštine Nenad Stefanović rekao je da je reforma >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << zakonodavstva jedan od prioriteta vlasti u Srbiji jer je, kako je naveo, cilj da se naši zakoni harmonizuju sa evropskim.

"Potrebno je puno truda i rada da bi skupština zadobila poverenje javnosti i da bismo uverili čitav svet da je vladavina prava nešto čemu je Srbija posvećena", rekao je Stefanović, otvarajući skup na kome učestvuju brojni predstavnici pravosuđa, civilnog društva i diplomatskog kora.

Reformi zakonodavstva moramo da pristupimo mnogo ozbiljnije nego što je to bio slučaj u prošlosti, rekao je Stefanović, ističući da će javna rasprava tokom procesa izrade zakona postati njegov obavezan deo.

Vilhelm: Dobri zakoni neophodni za približavanje EU

Novi ambasador Nemačke u Srbiji Hajnc Vilhelm ocenio je da zakoni koji se usvajaju u Srbiji moraju da budu kompatibilni sa zakonima EU, ali i da ne smeju da budu u koliziji sa postojećim zakonima.

"Dobri zakoni su neophodni za približavanje zemlje EU, ali i za održiv ekonomski razvoj Srbije, jer nedostaci u zakonima najlakše oteraju investitore iz jedne zemlje", rekao je nemački ambasador.

Vilhem je naveo da je nemačka vlada od 2007. godine preko svoje agencije za tehničku saradnju - GIZ uložila 13,5 miliona evra u projekte reforme zakonodavstva u Srbiji.

Zamenik šefa delegacija EU u Beogradu Adriano Martins rekao je da EU pozdravlja korake koje je Srbija postigla u reformi zakonodavstva, ali da Brisel smatra da još puno posla treba da se uradi da bi zemlja nastavila u dobrom smeru.

"Od presudnog značaja je primena zakona, jer usvajanje samo po sebi nema svrhu ukoliko ne postoje tela koja bi pratila njihovu implementaciju", rekao je Martins i dodao da stoga vlasti unapred treba da planiraju resurse za njihovo sprovođenje, kao i kasniju kontrolu i analizu efekata.

Prema njegovim rečima, brzina usvajanja zakona ne sme da bude na uštrb njihovog kvaliteta i zato je potrebno "sprovesti konsultacije sa akterima u zemlji, ali i sa EU".

Martins je naglasio da je, osim resursa, za primenu zakona i propisa neophodna politička volja kako bi se sprovele ponekad, kako je naveo, i bolne mere.

Stokvis: Srbija ima ogroman zadatak

Holandski ambasador Loren Luis Stokvis rekao je da Srbija ima ogroman zadatak da integriše na stotine hiljada zakona i još više podzakonskih akata u približavanju EU.

Vođa GIZ Projekta za unapređenje zakonodavnog procesa u Srbiji Majk Falke istakao je da je jedan od neophodnih uslova za približavanje Srbije EU usklađivanje zakonodavstva s pravnim tekovinama i svim opštim pravilima i zakonima EU.

"To je za Srbiju veliki izazov jer je potrebno veliki broj pravila i zakona implementirati u kratkom roku i zbog toga je neophodno da sistem poseduje mehanizme da bi mogao da se suoči sa "zakonodavnim cunamijem'", naveo je Falke u izjavi Tanjugu.

On je pojasnio da Studija sadrži 13 konkretnih preporuka za unapređenje zakonodavstva u Srbiji, ističući neophodnost održavanja javne rasprave u postupku usvajanja propisa, u veoma ranoj fazi izrade zakona u koju treba da se uključe ne samo predstavnici Vlade i Parlamenta već i društvo, nevladine organizacije i privatni sektor.

Ovaj sistem već postoji u Srbiji, ali kako je naveo, ali nije u potpunosti primeren potrebama i potrebno ga je unaprediti.

Cvijan: Osnovni cilj - prekid sa dosadašnjom praksom

Predsednik Orbora za pravosuđe u Skupštini Srbije Vladimir Cvijan u izjavi Tanjugu je ocenio da međunarodne organizacije voljne da sarađuju sa Srbijom na unapređenju zakonodavnog procesa.

Osnovni cilj projekta je, prema rečima Cvijana, da se prekine sa dosadašnjom negativnom praksom da se zakoni pišu i donose u "tajnim radnim grupama i preskače organizovanje javnih rasprava".

"Srpska napredna stranka se zalaže da se postupak donošenja zakona učini potpuno transparentnim - da se zna ko su članovi radne grupe i da u nju uđu stručnjaci, predstavnici nezavisnih organizacija, nevladinog sektora, strukovnih udruženja", naglasio je Cvijan.

Pored toga, uz pomoć javnih debata i javnog slušanja u Narodnoj Skupštini svi će moći da znaju šta piše u zakonu koji će, kako je rekao, u potpunosti odslikavati volju, želju i potrebe Republike Srbije.

Programski direktor organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić rekao je Tanjugu da javne rasprave imaju dalekosežni značaj ne samo za opšti kvalitet zakona i odluka što treba da doprinese izgradnji pravne drže već i borbi protiv korupcije.

"Veoma često imamo prilike da čujemo da propisi koji se donose nisu u javnom interesu već da pogoduju uskim krugovima interesima koji nisu bili vidljivi u procesu pripreme zakona", napomenuo je Nenadić.

On smatra da su javne rasprave danas neuređene i da nema jasnih pravila kako se organizuju, kada i na koji način. Da bi se stvari promenile mora se pre svega menjati Zakon o državnoj upravi, ali i drugi zakoni, napomenuo je Nenadić.

Todorić: Ne žuriti sa donošenjem zakona

Direktor Centra za novu politiku Vladimir Todorić je ocenio u izjavi Tanjugu da je poruka studije da zakone ne treba deliti na evropske i druge zakone, jer su svi oni jednaki i treba da se primenjuju jednako.

Takođe, ne treba žuriti sa donošenjem zakona smatra Todorić.

"Ne vredi nam zakon koji smo doneli ali ne možemo da ga primenimo jer nismo spremili uredbe za njega. Nekad to traje i po dve tri godine..., rekao je Todorić.

U Studiji koja je predstavljena na forumu je istaknuto da je Srbiji neophodno da unapredi proces harmonizacije prava sa propisima EU, naročito planiranje zakonodavne aktivnosti u skladu sa prioritetima evropske agende.

Zakoni ne bi trebalo da stupaju na snagu pre donošenja podzakonskih akata neophodnih za njihovo sprovođenje, navedeno je, pored ostalog, u dokumentu koji je predstavljen učesnicima Foruma.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.